Trenutno na provođenje još uvijek čeka 20 presuda koje je Sud za ljudska prava iz Strazbura donio protiv BiH. Najpoznatija od njih je svakako slučaj ”Sejdić – Finci”, koja zahtijeva izmjene Ustava BiH, kojim bi se omogućila kandidatura pripadnicima nekonstitutivnih naroda da budu birani u Predsjedništvo i Dom naroda BiH.
Od spomenutih 20 presuda, država BiH je u potpunosti provela dvije presude, ali se čeka da to bude potvrđeno i na sjednici Komiteta ministara Vijeća Evrope, kako bi provedba bila i ozvaničena.
– Sve ove presude izvršene su u odnosu na pojedince u čiju korist su donesene, u smislu da im je isplaćen iznos dosuđen presudom i da su poduzete pojedinačne mjere koje otklanjaju utvrđenu povredu prava. Međutim, za potpuno izvršenje ovih presuda potrebno je poduzeti i izmjene odgovarajućih zakona, kako bi se povrede prava utvrđene u ovim presudama generalno otklonile iz pravnog sistema BiH – izjavila je Monika Mijić, zastupnica BiH pred Sudom za ljudska prava.
Prijateljske nagodbe
Prema njenim riječima, presude se odnose na diskriminaciju u domaćem zakonodavstvu, kao što su neizvršenje domaćih sudskih presuda, povrat vojnih stanova, diskriminatorne odredbe Ustava BiH i izbornog zakonodavstva, neodgovarajući smještaj neuračunljivih počinilaca krivičnih djela, te preklapanje krivičnih i prekršajnih djela zbog čega može doći do toga da se nekome dva puta sudi za isto djelo.
Što se tiče isplata odšteta, BiH je do sada po osnovu donosenih presuda Suda u Strazburu isplatila oko četiri miliona maraka, a na osnovu nagodbi sa podnosiocima tužbi plaćeno je oko 11 miliona KM. U većini ovih slučajeva visinu odštete su već utvrdili domaći sudovi, a razlog za pokretanje tužbi pred Sudom u Strazburu bilo je neprovođenje tih presuda.
Na taj način institucije vlasti u BiH se izlažu dodatnom i nepotrebnom trošku. Osim što moraju isplatiti iznos kojeg odrede sudije u BiH, vlasti iz budžeta oštećenima moraju isplatiti i naknadu za provredu prava koju odredi Sud za ljudska prava. Ovi iznosi su različiti, u zavisnosti od toga koje je pravo prekršeno.
Neizvršavanje presuda
– Da bi se spriječili ovakvi slučajevi neophodno je da domaće vlasti ažurno izvršavaju presude Suda za ljudska prava. Osim toga, mnogi slučajevi završe u Strazburu i rezultiraju presudom i dosuđivanjem naknada upravo iz razloga što domaće vlasti nisu na vrijeme izvršile odluke Ustavnog suda BiH – dodala je Mijić.
Vrijedi spomenuti da je od 2003. godine, kada su državljani BiH stekli pravo da podnose tužbe pred Sudom za ljudska prava, do kraja juna ove godine pokrenuto više od 6.600 predmeta protiv BiH pred ovim sudom. Najviše tužbi podneseno je 2008, tačno 1.000.
Samo u toku ove godine Sud u Strazburu je izrekao još tri presude u kojima je donio odluku u korist podnosilaca, zbog čega će iz budžeta biti izdvojeno dodatnih više od 400.000 KM.