Olovo, gradić na magistralnom putu Sarajevo – Tuzla, drugi je grad u Federaciji po rastu stope zaposlenosti. Kako su iskorišteni prirodni potencijali za razvoj lokalne zajednice?
Postojeći potencijali sve više su proizvodne sirovine, a broj nezaposlenih je u stalnom padu.
Uz drvnoprerađivačku industriju, koja je i ranije bila nosilac razvoja, sad se govori i o hidropotencijalima. Dva projekta su u fazi realizacije.
“Jedan je hidrolektrana u Petrovićima. Kanton je donio odluku kad je u pitanju koncesija i radi se ugovor sa izvođačem o izgradnji. Drugi je hidrolektrana koju planira Elektroprivreda uraditi na Zelenom viru”, kazala je Merisa Kaljanac, pomoćnica načelnika u Službi za ekonomske poslove Općine Olovo.
Voda na ovom području ima i ljekovita, termalna svojstva.
Kaljanac ističe kako je banjsko-rekreativni centar Akvaterm dobio koncesiju za korištenje 5 litara vode u sekundi.
Prije 17 godina, u Olovu je započela rad kompanija koja je šireći proizvodne pogone širom BiH i sa 1050 zaposlenih zauzela primat u tekstilnoj industriji.
Na ino tržištu njihovi proizvodi su sve traženiji u Austriji, Njemačkoj i Italiji.
“Naše namjere su da uposlimo 150 radnika u 2016. godini, a planiramo proširiti brend u inozemstvu. Već postoji ponuda za Srbiju”, kaže Almasa Memagić, direktorica kompanije Alma Ras.
Gašenja velikih domaćih proizvođača sirovina negativno se odražava i na ovu kompaniju.
“Sav materijal prinuđeni smo nabavljati iz Turske, a sve to se moglo proizvoditi u našoj državi”, tvrdi Memagić.
U Olovu sve ima cijenu. Doskorašnji otpad od sječe stabala već dvije godine izvor je novih prihoda. Sve što se proizvede ima kupce na bh. tržištu, a tek dio koji ostane namijenjen je za izvoz.
“Zaposleno je 45 ljudi na proizvodnji peleta i drvnih elemenata. Osnovnu sirovinu za proizvodnju dobijamo sa područja općine, a pokušali smo organizovati i otkup od lokalnog stanovništva po principu sekundarnih drvnih sirovina”, pojašnjava Irdin Jamaković, voditelj poslovne jedinice Ekoline Kovan M.I.
Ruda po kojoj je ovaj gradić dobio ime resurs je od kojeg bi naredne godine korist trebala imati ne samo lokalna zajednica već entitet. U planu je otvaranje prvog podzemnog rudnika metala u Federaciji.
“Do sada je investirano oko 2 miliona dolara – u koncesione naknade, infrastrukturu, plaće – a ukupno se planira 10 miliona”, navodi Ismar Šabović, generalni direktor Geometa d.o.o.
Otvaranje rudnika šansa je za zaposlenje oko 250 ljudi i još jedan vid punjenja općinskog budžeta od koncesija, ukoliko birokratske komplikacije to ne spriječe.
Šabović dodaje da je u julu 2012. godine koncesija dobijena – MINECO group iz Londona je vlasnik i inače se bave obojenim metalima.
Stanovnici Olova zasluge za razvoj općine pripisuju trenutnom načelniku. Đemal Memagić ovim povodom bio je gost Federacije plus.