Posljednji korak ka članstvu u NATO-u, odnosno aktiviranju Akcionog plana za članstvo (MAP), upravo su odgovori na pitanja koja su vezana za nepokretnu vojnu imovinu, piše novinska agencija Patria.
To podrazumijeva da se ona uknjiži kao državna imovina.
U posljednje vrijeme, jer će u junu 2016. godine na samitu NATO-a biti razmatrano pitanje aktiviranja MAP-a za BiH, predsjednik RS i lider SNSD-a sve više oživljava Banjalučki sporazum koji su u martu 2012. godine potpisali predsjednici SNSD, SDS, SDP BiH, SDA, HDZ BiH I HDZ 1990.
Banjalučki sporazum predviđa da se sva imovina koja nije neophodna za obnašanje vlasti institucija BiH dodijeli entitetima i nižim nivoima vlasti, da se perspektivna vojna imovina uknjiži na Ministarstvo odbrane BiH, a sve ostalo da se uknjiži na entitete i općine.
No, nakon Banjalučkog sporazuma koji nikada nije zaživio, potkraj 2014. godine prilikom formiranja vlasti, u koalicionom sporazumu koji su potpisali SDA, DF, HDZ BiH i Savez za promjene navedeno je da su potpisnici saglasni da se u što kraćem roku izvrši knjiženje 63 lokacije na državu BiH. Time je van snage stavljen Banjalučki sporazum koji “iz mrtvih” sada pokušava vratiti predsjednik RS Milorad Dodik.
Dodik je izjavio, u petak (25. decembra) gostujući na TV Pink, da SDA želi da destabilizuje Republiku Srpsku i da u istom pravcu ide sporazum koji su potpisali predstavnici Saveza za promjene, SDA i Demokratske fronte.
Dodik nadalje upozorava da taj sporazum, koji su potpisali lideri nekoliko stranka iz RS, uključujući i predsjednika PDP-a Mladena Ivanića, sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem predviđa da će se vojna imovina ubuduće knjižiti na nivo BiH, na čemu je insistirao ranije i bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun, a čemu se SNSD protivi.
-Sporazum o državnoj i vojnoj imovini, koji je potpisan prije pet godina, `razvalili` su stranci u BiH. Taj sporazum omogućavao je da BiH riješi pitanje državne imovine i deblokira MAP, kazao je Dodik.
Priča o knjiženju vojne imovine, već 11 godina jedno je od ključnih političkih pitanja oko kojih stranke ne mogu postići dogovor i krenuti u proces knjiženja.
Vijeće za provedbu mira još 2004. godine pozvalo je bh. vlasti da pronađu rješenje za pitanje državne imovine. Potom je formirana Komisija za državnu imovinu, sa zadatkom da izradi kriterije za utvrđivanje državne imovine i njene raspodjele između BiH, entiteta i Brčko Distrikta.
Godinu poslije, tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun donio je zakone na državnom i entitetskom nivou kojima se privremeno zabranjuje prenos državne imovine.
Banjalučki sporazum iz 2012. godine predviđa da se sva imovina koja nije neophodna za obnašanje vlasti institucija Bosne i Hercegovine dodijeli entitetima i nižim nivoima vlasti, da perspektivna vojna imovina bude uknjižena na Ministarstvo odbrane BiH, a sve ostalo da se uknjiži na entitete i općine. Ustavni sud BiH donio je presudu da državna imovina pripada državi BiH te da RS nema nadležnost nad tom imovinom.
U 2013. godini pokrenuta je inicijativa da se donese zakon o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom, ali nacrt zakon nikada nije prošao.
Da bi MAP bio aktiviran, neophodno je završiti proces knjiženja perspektivne vojne imovine, nastaviti angažman u vojnim mirovnim misijama u svijetu, ali i završiti proces rješavanja viška oružja i municije. Sudeći po posljednjim Dodikovim istupima on će učiniti sve da insistirajući na knjiženju vojne imovine, ne na državu nego entitete, učini sve kako bi blokirao put BiH ka NATO-u, za šta je preduslov upravo odmrzavanje MAP-a. Bošnjački političari za sada šute.