Ravnopravnost i sloboda temelji su na kojim počivaju ideje feminizma. Ovaj pokret, uprkos svojim plemenitim i humanim principima, prvenstveno u borbi za ravnopravnost žena, predmet je predrasuda i isključivanja. Postavlja se pitanje – zašto se kao društvo još nismo suočili s patrijarhatom i zašto žene u mnogim slučajevima još ravnopravno ne učestvuju u porodičnim i društvenom životu naše zemlje?
Prema podacima statistike Agencije za ravnopravnost spolova BiH, više od 50% žena u našoj zemlji iskusilo je neki oblik nasilja. Žene su danas, dobrim dijelom, još podređene muškoj dominaciji na svim razinama društva. Upravo iz ovoga razloga važna je borba s ciljem rušenja matrica institucionaliziranog patrijarhata. Premda situacija nije na zavidnoj razini, feministkinje i feministi u našoj zemlji ne odustaju od ideje prava žene na slobodu, pravdu i jednakost.
„Još se u našem društvu žene doživljavaju kao osobe čiji je primarni zadatak da budu majke, odgajateljice, da se brinu za porodicu“, ističe dr. sc. Zilka Spahić-Šiljak, istraživačica na Univerzitetu Stanford.
Podići svoj glas protiv diskriminatornih praksi i tražiti svoje mjesto u donošenju odluka i kreiranju politika – znači biti izložen agresivnom neznanju i argumentacijama tradicionalne podjele rodnih uloga. Zbog toga je, pojašnjava Spahić-Šiljak, feminizam potreban u još većoj mjeri. Potrebno je i dodatno educirati ljude o ovome pokretu, pogotovo mlade kroz obrazovni sustav.
“Feminizma u našem društvu nema mnogo. I one žene i muškarci koji se tako deklariraju nailaze na osudu zbog toga jer se feminizam razumijeva uglavnom u pežorativnom smislu, da je to borba protiv muškaraca. Nažalost, to je ogromno neznanje. Postoje pojedine kolegice i kolege koje na univerzitetima pokušavaju kroz svoje redovne predmete provući ove teme, ali to je nedostatno“, dodaje Spahić-Šiljak.
Struka nadalje tvrdi da je jedan od ključnih problema ovakve slike na terenu upravo obrazovni sustav. Ni mediji se ne mogu pohvaliti. “Jednim dijelom problem je vezan upravo uz medijsku i mainstream negativnu reprezentaciju feminizma i feministkinja općenito“, smatra dr. sc. Ajla Demiragić, asistentica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Kada je, pak, riječ o zastupljenosti žena u političkom životu Bosne i Hercegovine, situacija ni na ovome planu nije zadovoljavajuća. Politika je, ako je suditi po našoj zemlji, muški posao jer u odnosu na stanje kakvo je na ovom planu bilo u Jugoslaviji i s obzirom na naslijeđe koje su nam ostavile žene iz Antifašističkog fronta žena, još treba puno raditi na procesu repatrijarhalizacije.
„To naslijeđe iz NOB-a i AFŽ-a je jedno interesantno naslijeđe za žene na ovim prostorima, budući da su se tad one najviše obrazovale i zapošljavale, i emancipovale, a danas o tome ne znamo skoro ništa“, ističe profesorica na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci Danijela Majstorović.
Predrasude o feminizmu – ili, bolje rečeno – feminizmima problem su koji svi sustavno trebamo rješavati, jer iz predrasuda o borkinjama i borcima za prava žena rađaju se nasilje i diskriminacija. A to nije izbor.