Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Kladionice u FBiH: Godišnji prihod 500 miliona KM, plaćeni porez 35 miliona

Kladionice koje posluju na području Federacije BiH, prema grubim i nepotpunim podacima, u 2015. godini imale su prihod od nevjerovatnih 500 miliona KM.

Poređenja radi, taj prihod veći je od onog koji ostvari, naprimjer BH Telecom ili od budžeta Tuzlanskog kantona, najmnogoljudnijeg u Federaciji BiH.

Zakazale inspekcije

Uz sve ovo, 13 kladionica koje ostvare ovaj prihod u budžet uplate tek mizernih 35 miliona KM poreza. Uprkos enormnom prihodu, kladionice nisu u sistemu PDV-a, a pri tome se vješto izbjegava i plaćanje poreza na dobit. Uglavnom ga ne plaćaju ni igrači, koji zahvaljujući „dobrodušnosti“ kladionica izbjegavaju i plaćanje poreza na dobitke veće od 100 KM, što je trenutna zakonska granica. Način je jednostavan, ukoliko dobitak na listiću prelazi iznos od 100 KM, „kuca“ se više istih tiketa s iznosima manjim od oporezive granice. Porezni inspektori teško izlaze na kraj i sa online klađenjem, kao i sa igrom “Bingo“ i trkama pasa.

I laiku je jasno da je 35 miliona KM poreza od kladionica malo, da u svemu ima mnogo malverzacija, te da su inspekcije zakazale.

Osim finansijskog efekta, veliki broj kladionica i iznos novca koji se troši na igre na sreću, postaje i društveni problem. Veliki broj ljudi teško zarađene dnevnice ostavljaju na uplatnim pultovima kladionica. Sociolozi su već odavno elaborirali tezu da se u državama u kojima vlada teško ekonomsko stanje povećava broj ljudi koji svoje problema žele riješiti “jednim potezom“ – dobitkom na lutriji.

Međutim, gotovo na nivou misterije je podatak da u zemlji u kojoj se stopa nezaposlenosti kreće oko 40 posto, u kojoj veliki broj ljudi živi na ivici siromaštva, samo u kladionice bude „spiskano“ 500 miliona KM. Ili pola milijarade, ako vam bolje zvuči. Odakle novac?!

Poker na ulici

Tu nije kraj, kladionice i dalje niču kao gljive poslije kiše. Frapantan je podatak da u Federaciji BiH trenutno postoji oko 2.600 uplatnih mjesta. Toliki broj kladionica po glavi stanovnika teško je zabilježiti bilo gdje u regiji i Evropi.

Gotovo da nema sela ili gradskog naselja u kojem nema barem jedne kladionice. Pri tome se kladionice otvaraju i u neposrednoj blizi škola i vjerskih objekata.

Faktor je već pisao o problemima na području Ilidže, koje je načelnik Senaid Memić slikovito opisao u jednoj rečenici: “Još malo pa će poker početi igrati nasred ulice“.

Ništa bolja situacija nije ni u ostatku FBiH.

Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković najavio je da se planira uhvatiti u koštac s ovim problemom. No, ključno pitanje je kako je do problema uopće došlo. Ko je davao i ko daje dozvole da kladionice otvaraju gotovo pa u školskim dvorištima?

Do sada se i o finansijskom i o društvenom kontekstu, govorilo tek sporadično, ali je izostajala bilo kakva konkretna akcija vlasti ili šire društvene zajednice.

Na problem je nedavno, na javnoj tribini u Mostaru, upozorio reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

-Traže od mene da upozorim  našu javnost na posljedice nemorala, kockarnica, razvrata, korupcije, besposličarenja u društvu. Tome cijela zajednica mora naći odgovor. Moramo ustati da to rješavamo. U ovoj državi postoje zakoni, ali nažalost, ne poštuju se. Postoje zakoni da kod škola, džamija, kod javih ustanova ne mogu biti kockarnice, a mi u po Sarajeva (Kobilja Glava) imamo kockarnicu uz samu džamiju. Kako je to moguće – zapitao se reisu-l-ulema.

Konkretna reakcija i rješavanje problema još je “na čekanju“.

Ko su vlasnici kladionica

U cijeloj priči nije nevažna ni činjenica da je 12 od 13 kladionica u Federaciji BiH u vlasništvu Hrvata. Iako ne postoje precizni podaci, jasno je da najviše novca u kladionicama ostavljaju Bošnjaci. Razlog je jednostavan – Bošnjaka najviše ima.

Ključni podaci

1 Prihodi kladionica veći su od prihoda BH Telecoma

2 Najveći kanton u FBiH, Tuzlanski, ima manji budžet od prihoda kladionica

3 Više od 2.600 uplatnih mjesta trenutno u F BiH

4 Kladionice pored škola i vjerskih objekata

5 Problem nije samo finansijski, nego i društveni

6 Slaba ili nikakva reakcija države i društva.

Proudly powered by WordPress