Darivaoci krvi u našoj zemlji gotovo da nemaju nikakve benefite za svoju plemenitost, zasluge, ili su oni minorni. U zemljama okruženja, poput Hrvatske, višestruki darivaoci krvi se odlikuju, i dobijaju zasluženo mjesto u društvu. Kod nas su oni na marginama, ali ih se medicinske ustanove sjete kada im zatrebaju doze krvi.
Nismo cijenjeni
“Već osam godina sa svojom dvojicom braće darujem krv. Jednostavno, na taj način se osjećamo korisnim članovima društva i lijepo je živjeti u uvjerenju da ste bar nekome pomogli u spašavanju života. Nemaju darivaoci krvi u našoj zemlji nikakve povlastice, ali mi to zapravo i ne tražimo. Ali, boli činjenice da se u svijetu to cijeni, a kod nas nimalo”, ispričao nam je Sarajlija Nedim Zukić.
U Bosni i Hercegovini je prema nekim procjenama svega jedan do dva posto darivalaca krvi na ukupan broj stanovnika, što je u prevodu jedan darivalac na 100 ljudi. A svakodnevne potrebe za dozama krvi su mnogostruke.
“Nas niko ne cijeni. Prije neke tri–četiri godine je donesen Zakon o krvi i krvnim deliktima koji nije uradio ništa u oblasti darivalaca. Nemamo ni odgovarajuće knjižice za darivaoce krvi, dizajn je iz vremena od prije 40 godina. U 21. vijeku smo a nemamo elektronsku bazu podataka o broju darivalaca krvi. Sve je u nekim knjižurinama koje, kada se popune, odlažu se na kojekakve tavane ili u podrume”, ogorčen je Edin Kadrić, dugogodišnji darivalac krvi i predsjednik Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi Kantona Sarajevo.
Odlikovanja u Hrvatskoj
Dodaje kako je Zakon o radu predvidio da se darivaocu krvi omogući slobodan dan, kada daruje krv, međutim poslodavci nisu obavezni da im taj dan i odobre.
“Tačno je da su oni koji su deset i više puta darovali krv, oslobođeni plaćanja participacije zdravstvenih usluga i postoji lista čega su sve oslobođeni. Ali, s obzirom na to da je velika razlika od kantona do kantona, negdje se to poštuje, a negdje ne. Zapravo, u nekim kantonima i ne znaju da ti benifiti i postoje. U Republici Hrvatskoj dobrovoljni darivalac krvi, muškarac, koji 100 puta daruje krv, a žena 75 puta, odlikuje predsjednik države. A mi, ni knjižica nemamo”, ispičao nam je Kadrić.
Naplatili mu dozu krvi
“Obratio mi se jedan darivalac krvi jer je imao želju da se požali, olakša dušu. Naime, on je sigurno više od 40 puta darivao krv. Radio je u jednoj građevinskoj firmi i na poslu se povrijedio teže, da bi zatim bio hospitalizovan, operisan. Nije imao zdravstveno, jer ga gazda nije prijavio. I kada je konačno završio sa liječenjem, iz bolnice su mu tražili da plati troškove liječanja.U njih su mu uredno zaračunali i doze krvi koje je primio. Na to čovjek ostane nijem”, ispričao nam je Edin Kadrić.
Oslobođeni participacije
Zdravstveno osigurani dobrovoljni darivaoci krvi u Republici Srpskoj koji su krv darivali više od deset puta, trajno su oslobođeni plaćanja participacije za sve usluge koje spadaju u obavezno zdravstveno osiguranje, odnosno koje finansira Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
Oni koji su krv dali manje od deset puta, oslobođeni su plaćanja participacije, ako od posljednjeg darivanja nije prošlo više od godinu dana.