Grupa organizacija civilnog društva i pojedinaca poziva Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH da povuče odluku o zabrani nošenja vjerskih obilježja zaposlenim u pravosudnim institucijama te smatra da ta odluka nije u skladu s Ustavom BiH.
“Iako se radi o načelno neutralnoj normi koja ne zabranjuje nošenje vjerskih simbola samo jedne religijske zajednice, odluka u srži sadrži jasne elemente indirektne diskriminacije, s obzirom na to da ovako definirana norma pogađa ponajviše i možda isključivo žene muslimanke koje nose hidžab/maramu, imajući na umu da je to vjersko obilježje jasno i direktno vidljivo, za razliku od drugih vjerskih obilježja”, navodi se.
U saopćenju za javnost ističu da “Ustav BiH zabranjuje diskriminaciju na osnovu vjeroispovijesti, a Zakonom o zabrani diskriminacije BiH iz 2009. godine je zabranjena indirektna i direktna diskriminacija na različitim osnovama, između ostalog na osnovu spola i vjeroispovijesti”.
Pokrivanje se, kako navode, ne može reducirati samo na vjersko obilježje ili simbol, nego se ovdje radi o identitetu žena koje pripadaju islamskoj vjeroispovijesti.
“Pozivamo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH da odmah povuče svoju odluku. Ukoliko se želi regulirati pitanje nošenja vjerskih obilježja, onda pozivamo VSTV da prije toga provede široku javnu raspravu, da jasno analizira da li je takva regulacija neophodna u jednom demokratskom društvu i koji je cilj koji se želi postići”, navodi se, saopćio je Sarajevski otvoreni centar.
Potpisnici su Sarajevski otvoreni centar, Žene ženama Sarajevo, Budućnost Modriča, Udružene žene Banja Luka, Žena-žrtva rata Sarajevo, Fondacija Cure Sarajevo te Alma Čolo, Borka Rudić, Edina Bećirević, Edina Kamenica, Elvira Mutap, Elvira Mumić, Fatima Bećirović, Dženana Karup Druško, Goran Bubalo, Gordana Vidović, Lejla Somun Krupalija, Ljuljjeta Goranci Brkić, Nada Golubović, Nuna Zvizdić, Radmila Žigić, Rubina Čengić i Zilka Spahić-Šiljak.