Nazivajući negativan stav Vlade Republike Srpske spram procedure donošenja Odluke o mehanizmu koordinacije “opozicionim djelovanjem”, Zvizdić je istakao da će Evropska unija diktirati ritam preuzimanja njene pravne stečevine.
Odluka o mehanizmu koordinacije, donesena na sjednici Vijeća ministara BiH 26. januara, ipak ne sprečava mogućnost blokada prilikom odlučivanja ili izjašnjavanja o nekom pitanju iz seta pitanja koja će dostavljati Bruxelles, potvrdio je predsjedavajući Zvizdić.
“Naravno da su u zemlji koja ima tako kompleksno ustavno i političko ustrojstvo kao Bosna i Hercegovina uvijek moguće blokade u svakom dijelu procesa, ne samo u mehanizmu koordinacije. Ali, ja mislim da smo svakim danom sve svjesniji da te blokade ne štete nekom drugom, nego da upravo štete svima nama – i kantonima i entitetima i državi”, naglasio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH i dodao da bi građani Bosne i Hercegovine prihvatanje aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji, ali i aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO savezu mogli očekivati na proljeće ili ljeto ove godine.
“Ja mislim da bi se na proljeće ili na ljeto mogao desiti taj mjesec koji bi upravo mogao biti historijski mjesec za BiH ili momenat kada će biti prihvaćena naša aplikacija i kada će biti aktiviran MAP.”
Uz podatak da su 23 lokacije perspektivne vojne imovine do sada uknjižene na državu Bosnu i Hercegovinu, što je uslov za aktiviranje MAP-a, Zvizdić je rekao da je na prostoru Republike Srpske u toku proces knjiženja šest takvih lokacija.
„Dio njih knjiži se u redovnom postupku, a dio njih praktično u sudskom postupku. Očekujemo do samita NATO-a koji treba biti u Varšavi na proljeće, ljeto ove godine da će biti uknjižen određen broj lokacija na teritoriji Republike Srpske. Možda ćemo do tada preći tu magičnu cifru od preko 50 posto predviđenih lokacija. (…) Imajući svakako u vidu činjenicu da očekujemo i političko razumijevanje u vezi sa sigurnosnom situacijom unutar čitavog regiona, ja sam optimista da bi moglo doći do aktivacije MAP-a na prvom narednom sastanku“, istakao je Denis Zvizdić.
Odgovarajući na pitanje o terminu objavljivanja rezultata Popisa stanovništva u BiH, Zvidzić je potcrtao da se o Popisu raspravlja samo s jednog aspekta – koliko ima kojeg naroda u BiH, što je, prema njegovom mišljenju, loše, jer je riječ o ključnom dokumentu za ekonomsko ili bilo koje dugoročno planiranje za jednu zemlju.
“Mi kada od Bruxellesa dobijemo upitnik koji će imati više hiljada pitanja, mi ne možemo odgovoriti na najmanje trećinu ili polovinu pitanja bez Popisa stanovništva, jer tamo postoje vrlo specifična pitanja poljoprivrede”, naglasio je Zvizdić.
Zvizdić je ocijenio da će Bosna i Hercegovina uspjeti od MMF-a dobiti veliki kredit od 900 miliona maraka pod mnogo povoljnijim uslovima od kreditnih aranžmana u okviru Stand-by programa.
“Mislim da možemo dobiti taj kredit iako sam zagovornik da ni u jednom segmentu ne treba praviti neke posebne uvjete ili lakše uvjete za Bosnu i Hercegovinu. Postoji jedan set prethodnih mjera koji mora završiti i nivo BiH i nivo entiteta da bi uopće na dnevni red došlo pitanje preuzimanja toga kredita. Većinu tih obaveza ili skoro sve nivoe BiH je završila, ali od entiteta se očekuju vrlo ozbiljni zahvati, pogotovo u bankarskom sektoru, u dobroj povezanosti poreskih uprava na nivou čitave BiH, u ozbiljnoj izradi Srednjoročne strategije upravljanja dugom Bosne i Hercegovine da bismo mi, u konačnici, potpuno znali o kakvom unutrašnjem i spoljašnjem dugu govorimo na nivou BiH i koji su to limiti do kojih se mi možemo zaduživati”, potcrtao je predsjedavajući Zvizdić.
U slučaju neispunjavanja preduslova za dobijanje ovog kredita od MMF-a, Zvizdić je rekao da ne postoji širok spektar rezervnih opcija.