Zelje je jestiva višegodišnja samonikla biljke iz familije troskota. Ima i ljekovita svojstva, a pojavljuje se kao neizostavan sastojak brojnih ukusnih jela. Ime ove biljke najčešće se spominje kada je reč o pravljenju čorbi, pita, sarmica, proja i čorbi. Ponegdje ćete uz naziv ovog zeleniša čuti i pridjev čaroban ili čudesan, a iako se kupuje na pijaci, zelje možete da uberete i sa zemlje. Koriste se mladi listovi koji su ukusni i sočni, a sakupljaju se pre pojave cvjeta. Najbolje ih je brati ujutro po rosi ili posle kiše birajući izdanke koji rastu po sjenovitim mjestima.
IZVOR VITAMINA I MINERALA
Danas pouzdano znamo da je kiselo zelje prava mala riznica hranljivih i ljekovitih sastojaka, vitamina, minerala i elemenata u tragovima. Na primjer, 100 g sirovog kiselog zelja sadrži oko 20 mg vitamina C, 0,3 μg vitamina A, 14 mg magnezijuma, 0,6 mg gvožđa, 43 mg fosfora, 50 mg kalcijuma, 290 mg kalijuma, 555 mg natrijuma, 30 μg folne kiseline, 2,5 g balastnih tvari i 1 g bjelančevina. Budući da u 100 g kiselog zelja ima samo oko 4 g ugljikohidrata, 83 g vode i 26 kcal, ono je idealna namirnica za svakoga ko pazi na svoju liniju ili želi da na zdrav način izgubi suvišne kilograme. Kiselo zelje se, osim vitaminima A i C, može pohvaliti i vitaminom K, kao i vitaminima iz B-grupe, posebno B12 koji je, inače, rezervisan za namirnice životinjskog porekla, pa spada među temeljne namirnice vegetarijanske i veganske ishrane. Zbog svojih visokovrednih sastojaka, kiseli kupus neobično pogoduje zdravlju i posebno u zimskom periodu jača odbrambene snage organizma, čuva nas od prehlade i upala sluznice, a s obzirom na to da deluje i antioksidantno, štiti od razornog delovanja slobodnih radikala, odnosno zloćudnih oboljenja.