Ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom i javnom životu je jedan od uvjeta demokratije. Ususret 8. martu istraživali smo kako izgleda ravnopravnost u dominantno muškom svijetu i kakav je položaj žena u bh. društvu.
Žene su u BiH brojnije u odnosu na “jači” spol. Njihova zastupljenost u javnom i političkom životu ne potvrđuje ove statističke podatke. “Žene su podzastupljene u javnom životu, u predstavničkim tijelima ih je oko 20%, a u izvršnoj vlasti 22%”, navodi stručni saradnik u Agenciji za ravnopravnost spolova BiH Saša Leskovac.
Iako žene čine polovinu radno sposobnog stanovništva, samo trećina je zaposlena. Teže dolaze do posla od svojih kolega, a lakše dobijaju otkaz. Trgovina je jedna od grana u kojoj su pretežno zaposlene žene. Prosječna plata s toplim obrokom je 570 maraka.
“U tom sektoru prisutan je frapantan strah, zbog čega je njihov položaj dodatno ugrožen, osuđene su da trpe i ne prijavljuju takve slučajeve. Ako se i jave, urade to anonimno, ne traže procesuiranje već slušaoce za svoje probleme”, ističe Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.
Ista prava nemaju ni sve porodilje u Federaciji.
Iako je prema Izbornom zakonu BiH predviđena zastupljenost minimalno 40 posto manje zastupljenog pola, u našem slučaju – to je ispoštovano samo na kandidatskim listama.
“Politika je svijet muškaraca, visoke funkcije po genetskom i kulturološkom kodu su rezervisane za muškarce i neku će poziciju prije dobiti muškarac koji je pet puta manje kvalitetan nego njegova kolegica samo zato što je on muškarac”, napominje Aleksandra Pandurević, predsjedavajuća Kluba SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Žene, uglavnom, nisu bile prve na izbornim listama, što se odražavalo i na raspodjelu funkcija. “Podržavamo da se na kandidacijiskim listama uvede neizmjenično redanje muškaraca i žena i da zastupljenost bude minimalno 50% i da se, ako neko izgubi mandat, on dodjeljuje osobi manje zastupljenog spola”, kaže Damir Arnaut, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu PSBiH.
“Nijedan demokratski sistem ne poznaje redanje žena na određenu poziciju, zašto bi to radili u BiH. Ako je to dobro, gdje su nam danas žene u Zastupničkom domu”, ističe Borjana Krišto iz HDZ-a BiH, predsjedavajuća Predstavničkog doma PSBiH.
“Kad je politika u pitanju, zakonodavna i izvršna vlast pokušava se popraviti kroz kvote koje se tiču izbornog zakonodavstva, ali još uvijek ima malo prostora za poboljšanje u odnosu na postojeće stanje. Vjerujem da bi žene bile bolje za sva politička pitanja, da bi ih lakše rješavale nego što je to sad slučaj”, smatra Safet Softić iz SDA, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH.
Mogućnosti za uspjeh nježnijeg pola ograničava i društvo.
“Prema makroekonomskim analizma na globalnom planu kada bi žene podjednako učestvovale u radu u profitnoj ekonomiji svjetska ekonomija bi se uvećala za 12 triliona dolara do 2025. godine, kao da bi na planeti nastala nova Kina”, navodi Leskovac.
Ekonomski i socijalni status žena u bh. društvu je zabrinjavajući. Svaka druga žena iznad 15 godina u BiH je doživjela neki oblik nasilja. U poređenju s muškarcima, primorane su više se dokazivati i boriti sa stereotipima patrijarhalnog društva bez obzira na sposobnosti i Zakon o ravnopravnoasti spolova.
O položaju nježnijeg spola govorila je i gošća Federacije plus profesorica na Univerzitetu u Zenici Nermina Zaimović-Uzunović.