Kada je u septembru 2012. godine zvorničkoj Fabrici glinice „Birač“ zatvoren gas zbog višemilionskog duga, premijer FBiH Nermin Nikšić je nazvao tadašnjeg direktora Javnog preduzeća „BH Gas“ Adnana Kresu.
– Ako mene zovne premijer i kaže: ‘Kreso, otvori im!’, ja moram otvoriti. On je vlasnik firme, nisam ja – prisjeća se bivši direktor kako je po usmenom nalogu premijera nastavio isporuku gasa „Biraču“ koji je ubrzo otišao u stečaj, dugujući 26,8 miliona KM za potrošeni gas.
Sagovornici Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) kažu da ovakve dugove plaćaju potrošači kroz nerealno visoke cijene gasa. Bh. firme u posljednjih šest godina plaćaju gas u prosjeku i do 37 posto skuplje nego firme u Srbiji, Hrvatskoj i EU.
Kalkulacija cijene
Tako su u cijenu gasa koju plaćaju potrošači uračunati i: nenaplaćeni dugovi, štetni ugovori o transportu gasa, loše investicije i provizije posrednika u trgovini te dugovi za gas potrošen tokom rata.
„Energoinvest“, kojem je Vlada dala ekskluzivno pravo na uvoz, gas kupuje od ruskog „Gazprom Exporta“ koji ga je početkom godine naplaćivao 318 KM. Potom ga preuzima „BH Gas“ i uz dodatne troškove prodaje domaćim firmama po dvostruko višoj cijeni.
Tri najveća potrošača gasa u BiH su: „Sarajevogas“, zvornička Fabrika glinice „Birač“ i Željezara „Zenica“ – ArcelorMittal. Prema podacima “BH Gasa”, dug „Sarajevogasa“ je u februaru ove godine iznosio 88,5 miliona KM, od čega 17,2 miliona čine kamate. Nihada Glamoč, direktorica „Sarajevogasa“, osporava kamate koje obračunava „BH Gas“.
Osim dugova „Birača“ i „Sarajevogasa“ cijenu gasa u FBiH uvećava i dug od 105 miliona dolara za gas koji je potrošen tokom rata. Zbog toga su svim potrošačima u FBiH od početka 2009. godine računi uvećani za 5 dolara po 1.000 kubika, što ih je ukupno koštalo oko 7,4 miliona KM.
„BH Gas“ je Uredbom Vlade FBiH dobio monopol na prodaju gasa i upravljanje gasovodom dugim 192 kilometra. Istom uredbom Vlada FBiH je sarajevskom „Energoinvestu“ dala monopol na uvoz gasa. „Energoinvest“ za ovu uslugu naplaćuje „BH Gasu“ proviziju od jedan posto, što mu je 2014. godine donijelo nešto više od milion KM. Ta provizija, također, povećava cijenu gasa potrošačima.
Kupljeni gas se transportuje gasovodom kroz Mađarsku i Srbiju do Zvornika gdje ulazi u dio gasovoda koji kontrolišu preduzeća RS „Gas promet“ Pale i „Sarajevo-Gas“ Istočno Sarajevo. Ova preduzeća su od toga 2014. godine prihodovala 651.000 KM.
Transport do Zvornika su uprave „BH Gasa“ i „Energoinvesta“ ugovorile 1998. godine sa mađarskom kompanijom „FGSZ“ i srbijanskim „Srbijagasom“, zakupivši kapacitet od 600 miliona kubika gasa godišnje i obavezavši se na saradnju do 2019. godine.
Direktor „BH Gasa“ Sendijarević kaže da ti kapaciteti nikada nisu ni približno iskorišteni, a za to se plaća kazna. Prosječna godišnja potrošnja je u zadnjih deset godina bila 253 miliona kubika.
„BH Gas“ je prije deset godina odlučio proširiti gasovod i dovesti gas do potrošača u Srednjobosanskom kantonu. Prva dionica Gasovod „Zenica – Travnik“ se pokazala kao skupa i beskorisna investicija. Za dvije godine je izgrađeno 40 kilometara gasovoda, vrijednog 41,5 miliona KM. Iako je izgrađen prije tri godine, još nije pušten u pogon zbog brojnih zamjerki koje je „BH Gas“ imao na kvalitet izrade.
Kako zbog nedostataka nisu mogli dobiti upotrebnu dozvolu, Federalna uprava za inspekcijske poslove je krajem augusta 2015. godine zabranila korištenje gasovoda.
– Nema nikakve ekonomske koristi od toga. Svake godine imamo tri miliona KM gubitka za vraćanje kredita za nešto što ne koristimo – kaže Sendijarević.
Gasno bezakonje
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je 2007. godine planiralo predložiti zakon o gasu kojim bi tržište gasa oslobodilo političkog monopola i otvorilo u skladu sa evropskim standardima. Umjesto zakona 2007. godine je Vlada donijela Uredbu o organizaciji i regulaciji Sektora gasne privrede FBiH, jedini akt kojim je regulisano do tada neuređeno tržište gasa.
Podaci pokazuju da ovakvo stanje ne odgovara ni potrošačima ni „BH Gasu“. Uprkos monopolu na trgovinu i transport gasa, preduzeće je ostvarivalo slabe rezultate. Za 16 godina postojanja imalo je ukupno 7,3 miliona profita, a prije tri godine je bilo pred stečajem. Istovremeno, potrošači prelaze na druge izvore energije.
Predsjedavajući EEZ-a Janez Kopač je početkom 2015. godine posjetio Parlament BiH i okrivio političare za stanje na tržištu gasa. Rekao je da postojeće stanje predstavlja kršenje propisa EEZ-a na koje se BiH obavezala ugovorom iz 2005. godine.
– Svi žele pomoći, uključujući i nas, ali nema u BiH niko ko to želi napraviti – kazao je Kopač.