Bademi obiluju nutrijentima: 100 g ima energetsku vrijednost od 578 kcal / 2416 kJ, od čega 21,3% proteina, 50,6% lipida i 19,7% ugljikohidrata.
Iznimno je bogat mineralima: 100 g badema sadrži 1,1 mg bakra (100% preporučenog dnevnog unosa), 2,5 mg mangana (100% preporučenog dnevnog unosa), 275 mg magnezija (92% preporučenog dnevnog unosa), 474 mg fosfora (59% preporučenog dnevnog unosa), 3,4 mg cinka (34% preporučenog dnevnog unosa), 4,3 mg željeza (31% preporučenog dnevnog unosa) i 248 mg kalcija (25% preporučenog dnevnog unosa).
Izvrstan je izvor vitamina E (26 mg, tj. 173% RDA) i vitamina B kompleksa: riboflavina (0,8 mg ili 63% RDA), niacina (3,9 mg, što iznosi 24% RDA) i tiamina (0,24 mg, odnosno 20% RDA).
Zbog iznimnog bogatstva nutrijentima, badem je bio predmet mnogih istraživanja kojima su utvrđeni mnogi blagotvorni učinci konzumacije badema.
Časopis Circulation Američkog udruženja za srce u 2002. godini objavio je kliničku studiju o značajnom reduciranju razine holesterola u osoba koje konzumiraju bademe. Bademi su vodeći izvor vitamina E u hrani u obliku alfa-tokoferola, moćnog antioksidanta, kojem se pripisuje sposobnost snižavanja kolesterola od 8-12%. Bademi štite od srčanih napadaja, što je potvrđeno i u još pet velikih epidemioloških studija. Svakodnevnim konzumiranjem 45 g badema možete sniziti rizik od pojave srčanih bolesti.
Mangan i bakar u velikim se količinama nalaze u bademima, a važni su za aktivnost oksidativnog enzima koji onemogućava djelovanje slobodnih radikala. Mangan sudjeluje u procesu dobivanja energije iz proteina i ugljikohidrata te sudjeluje u sintezi masnih kiselina, važnih za održavanje zdravog živčanog i endokrinog sustava. Pomaže tijelu da iskoristi nekoliko ključnih nutrijenata kao što su biotin, tiamin, askorbinska kiselina i kolin. Održava čvrstoću i zdravlje kostiju, normalnu razinu krvnog tlaka, te potiče optimalni rad štitne žlijezde.
Badem je bogat magnezijem, koji je važan za opuštanje arterija i bolji protok kisika i nutrijenata u organizmu. Istraživanja su pokazala da nedostatak magnezija utječe na povećani rizik od srčanog udara i oštećenje srca zbog slobodnih radikala.
Također, bademi su odličan izvor kalcija, pa su za osobe koje su alergične na mlijeko i mliječne proizvode ili koje ih ne smiju konzumirati iz nekih drugih razloga, bademi odličan izvor kalcija, važnog minerala za održavanje i očuvanje kostiju. Sadrže više kalcija i vlakana od drugog orašastog voća – 30 grama badema sadrži istu količinu kalcija kao i 1/4 šoljice mlijeka. Zbog tih svojstava i zbog sadržaja folne kiseline preporučuju se i u trudnoći.
Bjelančevine u bademima su biološki vrijedne, s dobrim rasporedom aminokiselina mogu zamijeniti one iz mesa, pa su neizostavni u prehrani vegetarijanaca.
Flavonoidi koje nalazimo u kožici badema zajedno s vitaminom E udvostručuju antioksidativno djelovanje, navodi istraživanje objavljeno u Journal of Nutrition 2005. U kožici badema identificirano je 20 moćnih flavonoida, poznatih i iz druge hrane, poput katehina iz zelenog čaja i naringenina iz grejpfruta.
Bademovo ulje se, koristi u medicini za tretmane raznih vrsta dermatitisa.