Još jedan propali sastanak čelnika statističkih institucija pokazao je svu neozbiljnost odgovornih za objavu rezultata popisa stanovništva provedenog u oktobru 2013. godine, piše bh. novinska agencija Patria.
Najveća odgovornost upravo je na Agenciji za statistiku BiH i njenom direktoru Velimiru Jukiću čija je nadležnost prema članu 20. Zakona o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013 utvrditi jedinstvenu i međunarodno uporedivu metodologiju popisa, s jedinstvenim definicijama jedinica i obilježja, jedinstvenim klasifikacijama i sadržajem obradnih tabela po jedinstvenom programu obrade, jedinstvenim kriterijima i programima logike kontrole za otkrivanje i automatsko ispravljanje grešaka u popisnoj građi, za kontrolu podataka prikupljenih popisom.
Prema istom Zakonu entitetski statistički zavodi učestvuju u izradi metodologije.
No, sve je ponovo vraćeno Vijeću ministara BiH koje je i ranije pozvalo na što hitnije usvajanje jedinstvene metologije i poštivanje preporuka Međunarodne monitoring misije i Eurostata.
Iako je Tužilaštvo BiH otvorilo predmet oko Popisa stanovništva i svoje izjave kao svjedoci dali su čelnici statističkih institucija još uvijek nije detaljno utvrđena krivična odgovornost onih koji dovode u pitanje utrošenih skoro 50 miliona KM. Tužilaštvo BiH trebalo bi ispitati i gdje je i kako utrošen novac BiH, da li su svi troškovi bili opravdani i ko će odgovarati za stvaranje dodatnih troškova odlaganjem objave rezultata.
Prema važećem Zakonu o popisu, rezultati popisa stanovništva trebali bi biti objavljeni do 1. jula ove godine, no sve je izvjesnije da do toga neće doći. Naredna sjednice Centralnog popisnog biroa nije ni zakazana niti se nazire kraj ove agonije.
Da je politika debelo umiješala prste u Popis jasno je iz prijedloga Jukića, a uz podršku Radmile Čičković direktorice Zavoda za statistiku RS da se prvobitno za 120.000 popisanih briše nacija, vjera i jezik, a nakon sinoćnje sjednice ta brojka popela se na čak 200.000 popisnica za koje se navodno ne može utvrditi status odnosno da li su popisane osobe stalno ili nestalno stanovništvo.
Ako uzmemo u obzir preliminarne rezultate Popisa u Bosni i Hercegovini koji su objavljeni u novembru 2013. godine prema kojima je od 3.791.622 popisane osobe nezvanično 1.836.603 osoba se izjasnilo kao Bošnjaci, 1.239.019 kao Srbi, 553.000 Hrvati te 163.000 Ostalih onda se jasno nameće zaključak da ni srpskom ni hrvatskom političkom korpusu ne odgovaraju ovakvi rezultati jer bi se štošta moralo promijeniti u “politici podjele” resora po nacionalnom ključu u korist jednih, a na štetu drugih ili trećih.