Pišu: Ajdin Perčo i Kenan Silajdžija
Aranžman sa MMF-om, vrijedan milijardu i 50 miliona KM, kojeg bi naša zemlja mogla potpisati krajem maja, uslovljen je rješavanjem situacije u Banci Srpske. MMF traži likvidaciju ove banke, dok Vlada RS-a predlaže “hibridno rješenje”.
Ostaje da se vidi kakva će biti odluka MMF-a, ali bankarska afera koja je potresla manji bh. entitet sada potresa i državu. BiH je praktično postala talac propalih Bobar banke i Banke Srpske, te je upitno kako ćemo prijeko potrebnu milijardu KM dobiti.
Politički poeni
Kako je za Faktor objasnio profesor ekonomije na Sarajevskom univerzitetu SSST Matej Živković, MMF osim likvidacije Banke Srpske, traži i konsolidaciju bankarskog sektora.
– Oni traže učinkovitiju regulaciju, odnosno unifikaciju bankarskog sektora na nivou države, bilo preko Centralne banke BiH ili neke druge institucije. Žele na državnom nivou urediti bankarski sektor i napraviti bolju kontrolu – pojašnjava naš sagovornik.
Precizirao je da “hibridno rješenje” znači da bi Banka Srpske prestala biti banka, bila bi isključena iz bankarskog sektora, a obavljala bi kvazibankarske usluge u platnom prometu u saradnji sa šalterskom službom Pošta Srpske.
Kazao je da ukoliko bi MMF pristao na “hibridno rješenje”, tada bi Vlada RS-a sakupila političke poene hvaleći se u javnosti da je spasila banku, učinivši je posrednikom.
– Pretpostavljam da MMF neće pristati na ove uslove, sve dok Vlada RS-a ne prihvati njihove uslove o učinkovitijoj kontroli bankarskog sektora – dodao je Živković.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Faktor kaže da je i “sama kontrola propalih banaka od strane Agencije za bankarstvo RS-a bila slaba, tako da to sve kad saberemo nije moglo bolje ni proći“. Hibridno rješenje koje se spominje je, prema njegovom mišljenju, ideja da banka samu sebe ugasi.
– Ona bi bila platna institucija do momenta dok ne proda svoje prostore, biznise, i drugo. Dat je dug rok od pet plus pet godina, što znači da sam akt gašenja Banke Srpske nije ni blizu – spomenuo je naš sagovornik, koji je optimista da će aranžman sa MMF-om biti zaključen.
Supervizija države
Ono što je, međutim, ključna pozadina pregovora sa MMF-om o novom aranžmanu je pitanje bankarske supervizije u BiH. Jer ako se problem banaka iz RS-a žestoko osjeti i u FBiH, onda je jedino logično rješenje i federalnim organima dati mogućnost utjecaja na bankarska zbivanja u manjem bh. entitetu.
Na tragu tog je i prijedlog da se supervizija bankarskog sektora vrši sa državnog nivoa. Za sada se ovaj nivo koristi samo za saniranje šteta preko Agencije za osiguranje depozita BiH, što je nefer odnos s obzirom na to da se preko ove Agencije kanališu sredstva banaka iz FBiH u RS.
Da li će MMF, ali i političari iz FBiH, blagonaklono gledati na ovu pojavu, ostaje da se vidi.
Promjene dugo čekamo
Generalni sekretar Udruženja banaka BiH (UBBiH) Mijo Mišić izjavio je za Faktor da dešavanja u bankarskom sektoru u posljednje dvije godine pokazuju da tu treba nešto mijenjati.
– Izmjene su posebno potrebne u sistemu koordinacije na nivou države. Već godinu i po čekamo na izmjene entitetskih zakona o bankama. To dugo traje, a sigurno je i da ima veze sa međunarodnim finansijskim institucijama, koje su na neki način involvirane u njihovu izradu – kaže Mišić.
Četiri načina kako banke iz RS – štete Federaciji BiH
Ekonomski analitičar Zlatko Hurtić za Faktor navodi da se bankarska kriza iz RS-a negativno odražava i na državnom i nivou FBiH na četiri načina.
– Kao prvo, MMF posmatra bankarski sektor u BiH kao jedinstveno tržište. Mi imamo dosta nizak kreditni rejting, i svaki problem sa bankama dodatno pogoršava taj rejting. Time bankama iz BiH kapital koji uzimaju vani postaje skuplji, a to može utjecati i na kamatne stope kredita koje uzimaju pojedinci i preduzeća – pojašnjava on.
Dodaje da je drugi način “preljevanja“ krize evidentan na osnovu blokiranih depozita državnih institucija i kompanija iz FBiH. Nemogućnost dolaska do tih depozita pogoršava stanje tih firmi, a time i cjelokupne bh. privrede.
– Treće, postoji i mogućnost da Agencija za osiguranje depozita BiH ostane bez velikih sredstava ako se kriza proširi, a time će i veliki dio novca iz FBiH koje banke uplaćuju u zajednički fond ove Agencije otići u RS – kazao je Hurtić.
Za kraj, dodaje i da postoji generalni rizik za cjelokupnu bh. ekonomiju jer se šalje negativna slika u svijet i to može negativno djelovati na privlačenje investicija.
Novac dijela institucija i firmi iz FBiH i Brčko distrikta zarobljen u Bobar banci
Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta BiH – 14,7 miliona KM
Elektroprivreda HZHB – 5 miliona KM
Petrol BH Oil Company – 5 miliona KM
Vlada Brčko distrikta BiH – 2,5 miliona KM
Hercegovačka banka dd u likvidaciji – 4,7 miliona KM
Bor banka Sarajevo – 2,5 miliona KM
Privredna banka Sarajevo – 3,1 milion KM
Osiguranje garant Brčko – 1,1 milion KM
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta – 2,9 miliona KM