Planiranje, sistemski i strateški pristup te zajednički rad predstavnika privrede i vlasti u iznalaženju najboljih rješenja, jedini su put ka efikasnom savladavanju problema koje će biti korisno za sve aktere. Dodatne akcize bi uništile domaću proizvodnju i nisu rješenje, poručeno je s današnje konferencije za medije u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, prenosi bh. novinska agencija Patria.
Potpredsjednik VTK Bosne i Hercegovine, predstavnici Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda i Grupacije pivarske industrije te predstavnici Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini BiH uputili su apel vlastima i ukazali na pogubne posljedice koje bi uvođenje dodatne akcize imalo na domaću proizvodnju i zaposlenost.
Kompanije okupljene u ove dvije grupacije zapošljavaju više od pet hiljada radnika, a procjena je da svojim poslovanjem podržavaju i do 10 puta više radnih mjesta u široj privredi. Uvođenje najavljenih opterećenja rezultiralo bi otpuštanjem velikog broja radnika.
– Grupacije proizvođača piva i bezalkoholnih pića VTK BiH su prvom najavom izmjene Zakona, svim nadležnim institucijama dostavili adekvatne analize sa ekonomskim pokazateljima o učinku Nacrta na konkurentnost ove dvije grane privrede. Smatramo da smo navedenim argumentima i činjenicama dokazali da bi u današnjoj ekonomskoj situaciji u BiH, uvođenje dodatnih akciza, u konačnici imalo više negativnih nego pozitivnih efekata. Apelujemo, još jednom, na sve nadležne institucije da svoje aktivnosti usmjere ka rasterećenju bh. privrede i podizanju njene konkurentnosti, pogotovo imajući u vidu da BiH konstantno bilježi trgovinski deficit – naglasio je Ahmet Egrlić, potpredsjednik VTK Bosne i Hercegovine.
Dodatne akcize, osim što bi bile neopravdane i diskriminirajuće, u suprotnosti su s Reformskom agendom kojom se poboljšanje poslovne klime, konkuretnosti i privlačenje stranih investicija treba postići smanjenjem opterećenja a fiskalna konsolidacija provoditi prvenstveno smanjivanjem javne potrošnje i unapređenjem naplate javnih prihoda.
– Već u ovom trenutku, udio akciza i redovnih poreza u cijeni naših proizvoda veći je od udjela troškova proizvodnje. Ukoliko se uvedu dodatne akcize, domaća proizvodnja pretrpjet će ogromne štete u smislu smanjenja proizvodnje, smanjenja broja zaposlenih, razvoja „crnog tržišta” te smanjenja uplata u budžet po osnovu svih izvornih akciznih i poreskih prihoda. Domaći proizvodi ne bi bili konkurentni u odnosu na proizvode iz susjednih zemalja koje imaju znatno niže akcize ili je uopšte nemaju. Zemlje EU kao što su Njemačka, Estonija i Bugarska odbile su zahtjev za uvođenje akciza na ove proizvode, prepoznajući da je korist za državu premala a rizik prevelik – istakao je Haris Muslić, predsjedavajući Grupacije bezalkoholnih pića i voda.
Članice Grupacije proizvođača piva u BiH već osam mjeseci pokušavaju da ukažu na štetnost ovog prijedloga i spremne su da se uključe u kreiranje novih prijedloga čija bi realizacija osigurala održivost industrije i efikasnije prikupljanje budžetskih sredstava.
– Pivarskoj industriji je 2014. godine nametnuto povećenje akcize od 25 posto a ovo novo bi, zajedno s PDV-om, dodalo 1,76 KM na cijenu gajbe piva. Zasigurno nije neophodno da se u tako kratkom roku poveća akciza na jednom proizvodu. Ovakvo povećanje akcize sigurno će ugroziti poslovanje domaćih proizvođača i izazvati pad prodaje domaćeg piva u BiH, čime se direktno smanjuju uplate u budžet po osnovu svih izvornih akciznih prihoda. Prijedlog povećanja akcize na pivo od 0,15KM/L osmišljen je bez konsultacija s predstavnicima domaćih pivara i nije dio strategije o akcizama u Bosni i Hercegovini – podsjetio je predsjedavajući Grupacije pivara, Edin Ibrahimpašić.
– Vlasti bi, umjesto da podstiču zapošljavanje, ovom mjerom ukinule postojeća radna mjesta. Hiljade porodica ostale bi bez prihoda što će, uz neminovna poskupljenja proizvoda, oslabiti kupovnu moć i ugroziti standard građana – napomenuo je prof. dr. Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata.
Članice grupacija, trideset tri velika domaća proizvođača, u više su navrata upućivale apel nadležnim institucijama i pozivale na zajedničko djelovanje te istakle nedostatke i posljedice uvođenja dodatnih akciza.