Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Brokula: Na prvom mjestu po djelotvornosti u liječenju i preventivi nekih vrsta karcinoma

Za brokulu se zna više od 2000 godina. U 16. stoljeću brokula je rasla u Italiji i Francuskoj. Naziv biljke potječe od talijanske riječi “brocco” što znači izdanak, mladica.

Na hrvatsko je tlo donesena iz Italije, najprije na obalu i neke otoke.
I danas se najviše uzgaja u Dalmaciji.

Brokula je vrlo popularno povrće iz porodice kupusnjača kojoj još pripadaju prokulica, kupus, koraba, cvjetača, kelj i dr. Smatra se izvornim oblikom karfiola, a uzgaja se radi središnjeg i postranih zelenih cvjetnih izdanaka smještenih na razgranatoj i mekanoj stabljici.

  • Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost svježe brokule iznosi samo 34 kcal na 100 g. U 100 grama svježe brokule nalazi se 89 posto vode, 0,37 g masti, 2,8 g bjelančevina, 6,6 g ugljikohidrata, 1,7 g šećera i 2,6 g dijetalnih vlakana.

Uz makronutrijente, brokula je iznimno vrijedan izvor vitamina i minerala – vitamina C, provitamina A, vitamina B6, pantotenske kiseline, riboflavina, kalcija, magnezija, željeza, fosfora i kalija.

Brokula je odličan izvor vitamina C (97% od RDA po obroku) koji je topljiv u vodi i djeluje kao snažni antioksidans. Ujedno je dobar izvor folata (14% od RDA po obroku), vitamina A (12% od RDA po obroku), pantotenske kiseline (10% od RDA po obroku), vitamina B6 (12% od RDA po obroku).

Usporedba sadržaja nutrijenata u svježoj i zamrznutoj brokuli (računato na 100 g namirnice) pokazuje određene razlike. Zamrznuta brokula sadrži manje količine luteina i zeaksantina, vitamina (osim vitamina A i E) i veće količine beta-karotena.

  • Ljekovitost

Osim obilja hranjivih tvari, brokula sadrži i različite biološki aktivne sastojke (fitokemikalije), čija antioksidativna svojstva pozitivno utječu na zdravlje, smanjujući rizik obolijevanja od nekih oblika karcinoma i srčanih bolesti.

Brokula je zahvaljujući svojem specifičnom sastavu i svojstvu nutraceutika postala žarištem znanstvenih istraživanja – sadrži aktivne tvari koje sadrže sumpor – indol karbinol i sulforafan.

Sulforafan potiče prirodne obrambene mehanizme organizma u borbi protiv nekih vrsta karcinoma (karcinom želuca i debelog crijeva).
Isto tako sulforafan uništava bakteriju Helicobacter pylori koja može pridonijeti pojavi čira i karcinoma na želucu čak i kad je otporna na uobičajene antibiotike.

Preliminarna laboratorijska istraživanja pokazala su da indol karbinol koji se prirodno nalazi u brokuli, zelju i prokulicama može napasti Herpes simplex virus i spriječiti faktore koji pomažu reprodukciji virusa.

Kao odličan izvor vitamina C omogućuje zaštitu LDL holesterola od oksidativnog oštećenja. Vitamin C potreban je za formiranje kolagena, “ljepila” koje jača mnoge dijelove tijela poput mišića i krvnih žila. Ima i važnu ulogu u zacjeljivanju rana te djeluje antialergijski.

Ovaj vitamin potiče formiranje žuči, pomaže u obrani od virusa i detoksikaciji organizma. Iako vitamin C ima mali utjecaj u prevenciji obične prehlade, on skraćuje trajanje i ublažava simptome prehlade.

Dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onog uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s međusobnim zajedničkim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici.

Po djelotvornosti u liječenju i preventivi nekih vrsta karcinoma brokula je na prvome mjestu, a za njom slijede klice brokule, kelj, mladi luk i crveni kupus. Budući da potiče stvaranje antitumorskih enzima, preporučuje se konzumirati je radi povećanja otpornosti organizma na tumore te kao pomoć u borbi protiv nekih vrsta tumora.

Pripazite na vrijeme kuhanja brokule jer dužom se pripremom smanjuje sadržaj dragocjenih sastojaka u brokuli te mijenjaju organoleptička svojstva (izgled, boja i tekstura).

  • Kupovanje i čuvanje

Rana brokula dostupna je od sredine lipnja do početka srpnja, dok je vrh sezone kasne brokule od sredine rujna do sredine listopada.

Kada odabirete brokulu na tržnici ili u trgovini, neka glavice budu čvrsto i kompaktno povezane, ujednačene tamnozelene boje. Stabljika treba biti svijetlozelena i lako je možete probiti noktom. Izbjegavajte požutjele stapke, otvorene pupoljke te čvrste i suhe stabljike brokule.

Brokulu spremite u plastičnu vrećicu i čuvajte je u hladnjaku 2-4 dana. Možete je zamrznuti ili je kupiti zamrznutu, ali tada sadrži manju količinu nekih mikronutrijenata. Kuhanu brokulu možete čuvati u hladnjaku u čvrsto zatvorenoj posudi 2-3 dana.

  • Priprema jela s brokulom

Sirovu brokulu možete kombinirati s ostalim povrćem u salatama ili je poslužite uz relish.

Cvjetove brokule odvojite tako da budu podjednake veličine, a stapke po želji ogulite. Stavite ih u cjediljku i dobro operite pod mlazom vode. Zatim ih kuhajte 10-ak minuta u kipućoj slanoj vodi ili na pari. Vodu svakako posolite kako bi se sačuvala zelena boja, a kratkim kuhanjem sačuvat će se svi hranjivi sastojci. Kuhanu brokulu možete napraviti na salatu ili kao prilog s mrvicama i sirom.

Za prilog preko kuhane brokule stavite žlicu maslaca u koji ste umiješali žlicu limunova soka ili maslinovo ulje. Brokulu možete poslužiti i kao prilog u kombinaciji s kuhanim cvjetovima cvjetače i baby mrkve.

Kako biste sačuvali vrijedne nutritivne sastojke, brokulu možete i kuhati na pari do sedam minuta. Brokulu možete i pirjati; najprije je popecite na ulju do dvije minute, zatim dodajte malo temeljca ili vode, pokrijte posudu i pirjajte oko pet minuta.

Od brokule možete pripremiti souffle, nabujak ili je gratinirati. Podjednako odgovara uz mesna i riblja jela, tjestenine, a juha od brokule uz dodatak sira posebna je poslastica.

Proudly powered by WordPress