Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak, u znak sjećanja na dan kada je Isus Hrist raspet na krstu na Golgoti.
To za hrišćane predstavlja dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava, a također u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima.
Tim povodom služena je večernja služba u u hramu svetog Prokopija u Visokom.
Sveštenik Marko Jakovljević tim povodom je rekao: “Ovo je jako bitan praznik za pravoslavce širom svijeta. Gospod Isus Hristos je sišao na zemlju radi nas, radi našeg spasenja i uzeo tijelo čovječije i preživljavao taj period do 33 godine, te je radi nas sve grijehe svijeta, sve grijehe čovječije preuzeo na sebe. I zbog toga stradava.”
Sveštenik Jakovljević je uputio čestitke svim pravoslavcima, a ostalim građanima je uputio poruku mira kazavši:” Trebamo da gradimo budućnost na slozi i miru, njegujemo tradiciju i poštujemo praznike jedni drugih…”
Običaj je da se, na Veliki petak, dan kada je Hrist razapet na krst, na trpezi nađu isključivo posna jela. Pravoslavni kanon propisuje strogi post “na vodi” na ovaj dan, dakle ništa ne smije biti spremljeno na ulju. Ne treba jesti ni ribu, niti piti vino. U znak saosjećanja, Veliki petak treba provesti skromno, kako u jelu i piću, tako i u mislima.
Na Veliki petak se farbaju jaja i to u crvenu boju koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove i novog života koji se rađa iz njegove svjesne žrtve. Postoji i običaj da djevojčici, koja ima sedam godina, na Veliki petak valja kosu uplesti pod vrbom ili gredom, kako bi bolje rasla. Sedma godina je, prema vjerovanju, prekretnica u životu djevojčica i dječaka, jer tada prelaze u drugo životno stanje. Ovaj dan hrišćanske žalosti je i poslednji i najznačajnijih u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svijet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskresenja koje sve hrišćanske crkve ove godine obilježavaju u nedjelju, 1. maja.