Vlada FBiH razmotrila je mogućnost preuzimanja ili najma velike zgrade Energoinvesta za trajni smještaj federalnih organa i tijela u Sarajevu. Međutim, zbog prezaduženosti Energoinvesta i hipoteke od 75 miliona KM nad ovim objektom poljuljana je prvobitna zamisao Vlade.
Dodatna ulaganja
Članovi Vlade samo su djelimično bili upoznati sa situacijom u Energoinvestu, ali su nakon razmatranja Izvještaja koji je sačinila Radna grupa za analizu i pripremu za najam ili kupovinuzgrade zaključili da je potrebno razraditi još dvije dodatne opcije kako bi mogli stvoriti objektivniju sliku i racionalnije razmisliti o svemu.
Prva dodatna opcija je unajmljivanje samo sedam spratova koje koristi Energoinvest, jer su ostali već pod zakupom, te prelazak dijela federalnih institucija koje plaćaju veliku kiriju na godišnjem nivou. Druga opcija podrazumijeva objavljivanje javnog poziva za prikupljanje neobavezujućih ponuda s ciljem ispitivanja interesa investitora za gradnju zgrade na način da finansiraju gradnju zgrade za Vladu, a da je Vlada otplati u narednih deset godina putem najamnine.
Konačna odluka bit će donesena u narednih mjesec do dva, nakon što budu analizirane sve opcije.
Kada je u pitanju zgrada Energoinvesta, Federalna vlada imala je namjeru tamo preseliti sva ministarstva i institucije, a čak je i ponuđena cijena najma bila prihvatljiva. Međutim, useljavanje u tu zgradu zahtijevalo bi dodatna ulaganja, pa bi u adaptaciju kompletne zgrade trebalo uložiti pet do sedam miliona maraka, koje, saznajemo, ne bi bile uračunate u kiriju.
Dodatna zabrinutost javila se zbog opterećenosti hipotekama. Moglo bi se desiti, ukoliko dođe do aktiviranja hipoteka i promjene vlasnika zgrade, da novi vlasnik, samim time i zakupodavac, promijeni uvjete koji su dogovoreni s Energoinvestom.
Rata ili kirija
U tom slučaju postojala bi mogućnost da Vlada FBiH otkupi hipoteke, što bi u konačnici bila skuplja varijanta od same gradnje. Također, smještaj u zgradu Energoinvesta ne bi mogao biti trajno rješenje. Ova kompanija nije zainteresirana za prodaju jer tvrde da im zgrada služi kao garant za dobijanje poslova i kredita.
Prema svemu sudeći, čini se da bi izgradnja vlastite zgrade bila jedno od rješenja i Vlada bi se mogla odlučiti na takav korak ukoliko dobije primamljivu ponudu koja će udovoljiti njenim zahtjevima, a neki od njih su dobra lokacija, zgrada sa dvadesetak hiljada kvadratnih metara te adekvatan broj parking mjesta. U svakom slučaju, bilo bi racionalnije izdvajati novac za ratu kredita kojim će zgradu dobiti u vlasništvo nakon desetak godina, nego “bacati novac” za najam.