S biološke točke gledišta boja naše kose i kože je određena s 1/3.2000.000.000 tim dijelom kemije našega tijela. Ljudi previše razmišljaju o svojoj vanjštini, ali iznutra je sve predodređeno genetskim uputama DNK molekule.
Svi smo izgrađeni od dugog lanca genetskog koda sačinjenog od preko 3 milijardi genetskih sekvenci As,Ts,Cs i Gs (adenina, guanina, citozina i timina). I sada mislimo da je razlika između tipičnog Nigerijca tamne kože i svjetloputog Finca samo u jednom slovu. Jednom u točnije 3.2 milijarde, pa je teško povjerovati da tako mala promjena može imati tako velike posljedice…
Boja kože ovisi o pigmentu melaninu kojeg proizvode ćelije zvane melanociti. Više melanina znači da vam je koža tamnija, manja proizvodnja pigmenta čini vas svjetlijim. Kada je David Kingsley, profesor na Stanfordu pažljivije promotrio milijarde slova koje sačinjavaju našu DNK-a …
…našao je u ovoj gustoj močvari slova ona koja čine gen zvan Kitlg. Radi lakšeg ilustriranja zamislimo da se ovaj gen nalazi u gornjem desnom kutu nakupine slova DNK molekule. Koja je svrha Kitlga? Pa, možemo ga pronaći kod mnogih životinja. Ribe ga imaju, a nalazimo ga i kod čovjeka. Čini se da pomaže u stvaranju krvi, sperme i ćelija koje su odgovorne za proizvodnju boje, posebno melanina.
Ovdje dolazi dio koji je iznenađujući. Nakon pažljivijeg izučavanja Kitlga otkriveno je da je ovaj gen regulatoran i naređuje drugima. I dok su neki geni građevinski radnici grade ćelije krvi, mišića i jetre; Kitlg je nadzornik. Izdaje naredbe ‘Stop’ ili ‘Kreni’i čini se da je za kontrolnom pločom.
Nakon pažljivog promatranja Kingsley je otkrio da Kitlg šalje poruku genu udaljenom otprilike 300.000 slova od njega, pa ćemo zamisliti da se isti nalazi u donjem lijevom kutu naše ilustracije. Kako signal dospijeva do tako udaljene lokacije nije poznato, ali zahvaljujući tom podražaju dolazi do proizvodnje melanina. Ako Kitlg signalizira ‘Kreni’ doći će do pojačanog lučenja melanina zbog kojeg će naša koža i kosa biti tamniji. Ako je signal slabiji onda će koža biti svjetlija.
Pa zašto Europljani stalno imaju manje melanina od Zapadnoafrikanaca? Kingsleyev tim je istražio kontrolnu ploču sa sekvencama As,Gs,Cs i Ts u obje grupe ljudi i razliku našao samo u jednom slovu.
‘A’ kod Afrikanaca je postalo ‘G’ kod Europljana. U nizu genetskog koda došlo je samo do zamjene samo jednog slova. To je sve. Ali ta razlika je utjecala na proizvodnju melanina.’A’ jasno daje signal ‘Kreni’ za pojačanu proizvodnju pigmenta, dok ‘G’ s druge strane nije tako efektivan i za posljedicu ima smanjenu proizvodnju melanina.
Nakon istraživanja provedenog na kožnim stanicama Kingsley je ostao uvjeren da je ova razlika u jednom od 3.2 milijardi slova našeg genetskog koda odgovorna za varijacije u tonovima kože našeg šarenog svijeta.
