Mirisni listovi bosiljka koriste se u pripremi različitih jela, a posebno je popularan u talijanskoj kuhinji i u jelima s paradajzom s kojim daje fantastičan okus. Bosiljak se preporučuje jelima dodati na kraju, a koristi se u svježem i sušenom obliku.
Na našim se područjima najčešće mogu nabaviti tri vrste bosiljka – italijanski (krupnolisni), grčki (sitnolisni, snažnije arome) i tajlandski bosiljak koji ima karakterističan okus i podsjeća na Negro bombonu.
Riječ bosiljak (tal. basilico, engl. basil) dolazi od grčke riječi “basilikon” (“kraljevski”), što opisuje odnos drevnih kultura prema ovoj biljci.
Rimljani su bosiljak smatrali simbolom ljubavi i odanosti, a u Indiji su ga njegovali kao simbol dobrodošlice. Osim u kulinarstvu, neke vrste bosiljka su se koristile u liječenju mnogih bolesti kao što su astma, dijabetes, neplodnost, impotencija, bubrežni kamenac i razne alergije.
Bosiljak blagotvorno djeluje na imunološki sistem, snažan je antioksidans, ima antibakterijska svojstva, jača imunološki sustav, sprečava oksidaciju holesterola, štiti srce i krvne žile, pomaže u borbi protiv infekcija te smanjuje upale u organizmu.
“Ljudi često prodaju bosiljak kao trajni, međutim, trajnog bosiljka nema u prirodi, on je sezonska biljka koju koristimo kao začin”, pojašnjava za Klix.ba Vladimir Ferzanović, vlasnik firme Bašta iz Visokog koja se bavi organskom proizvodnjom ljekovitog i začinskog bilja i biljaka koje se najviše koriste u kulinarstvu, kao začin.
On dodaje kako bosiljak kao biljka uopšte nije zahtjevan za održavanje, no budući da mora imati svjetlost i toplotu, on kao i većina sličnih biljaka ne može biti u kućnim uslovima, mora biti napolju.
“Vrlo često gledamo one kulinarske emisije u kojima kuhari iz saksije u kuhinji uberu neki začin, međutim, to je samo za potrebe emisije. Inače, sve ove biljke su vanjske biljke, neke od njih su višegodišnje, a neke sezonske”, pojašnjava Ferzanović, u čijoj bašti se nalaze biljke kao što su bosiljak, pet vrsta mente, majčina dušica, ruzmarin, origano, kadulja, peršun, kopar, korijander, vlasac, a tu su i lavanda, rasad paradajza, krastavca, lubenica (vrsta alpske, šumske jagode), čuvarkuća i mnoge druge, sve uzgojene na organski način.
“Među višegodišnje biljke se ubrajaju: majčina dušica, kadulja, ruzmarin, lavanda, menta, luk vlasac… One se drže u vrtu i koriste po potrebi. Mnogi naši klijenti se pitaju kako ruzmarin i lavanda mogu uspijevati u našim uslovima. Međutim, mediteranske biljke mogu da prezime i na našim prostorima i u našim uslovima, a mi smo nabavili većinu takvih”, kaže naš sagovornik.
Kaže kako su najpopularniji od svih začina bosiljak, menta i luk vlasac.