U bašti ovog muzeja okupio se veliki broj umjetnika i građana poštovalaca lika i djela Bože Vreće kako bi prisustvovali promociji knjige koja slavi Vrećinu majku Milu. Mnogi su sjedili na kamenom podu bašte jer stolica jednostavno nije bilo dovoljno, a brojni nisu mogli ni ući.
Govorila mu je, iako je bila nepripremljena za sve što će on jednom postati, i onda kada je bilo najteže jer je dolazio kući uplakan, da mora biti ono što je suština njegovog bića. Da je nije poslušao, kazao je, večeras ne bi bilo ni ove promocije.
O knjizi su govorili Kristina Ljevak i Damir Uzunović, ističući da je ova knjiga svojevrsna uvertira u sve ono što se tiče Vrećinog autorskog angažmana koji će imati zaokruživanje u predstojećem autorskom albumu i predstavi “Koštana”.
Uzunović je istaknuo da je knjiga prije objavljivanja bila prava misterija jer se nije znalo da li će to biti roman, autobiografija, ili dnevnik ili neobični zapisnici sa snimanja spotova, ili pak strast sakupljanja kulturno-historijske građe.
“Onda je došla vijest da knjiga nije ništa od toga, nego Božina poezija, međutim kada su ga kontaktirali naši urednici Lana Krstić i Goran Samardžić, Božo mi je poslao tekst koji je bio sve od navedenog”, kazao je Uzunović.
Za Uzunovića je ova knjiga bilo svojevrsno otkriće misterije kako zapravo nastaje sevdalinka, dodajući da bi se ona mogla odrediti knjigom pisanja bosanske sevdalinke.
“Mila je ime Božine majke. O važnosti tog imena govori to da se unazad čita kao Alim – jedno od 99 Božijih imena. Knjiga je spomenik ljubavi majke i sina, praprimjer tuge koje nastaju iz nesretnih veza i trpnje jer nikada ne bude onako kako srce kaže”, ispričao je Uzunović.
Vrećo je večeras naglasio da je knjiga namijenjana svima, i ženama i muškarcima koji osjećaju i prate njegov rad, dodajući da je nastajala u dahu i uzdahu kroz sva njegova putovanja gdje god je imao koncerte.
Literarni prvijenac Bože Vreće “Mila” kombinacija je proznih i poetskih zapisa o odrastanju, porodici, sevdahu i umjetnosti. Prvijenac je to koji uči kako voljeti i biti slobodan, koji podsjeća na sitnice u kojima se vremenom zaboravi uživati i koji ukazuje na neponovljivost i dragocjenost trenutaka koji ljude čine sretnima.