Predsjednik Saveza dopunskih škola BiH Haris Halilović upozorava na opasnost od asimilacije bh. građana u dijaspori posebno mlađe generacije u nove sredine, te apelira na nosioce vlasti u BiH da se hitno pozabave pitanjem institucionalnog reguliranja dopunskog obrazovanja na maternjem jeziku i rada bh. dopunskih škola u svijetu kao najboljeg načina da se to spriječi.
“U dijaspori se zapravo dešava katrastrofa s našim narodima, bh. građani posebno mlađe generacije se asimiliraju u strana društva. To dodatno daje značaj projektu očuvanja maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori jer je dopunsko obrazovanje jedan od najboljih načina za očuvanje maternjeg jezika i borbe protiv asimilacije u strana društva”, kazao je Halilović.
“Dopunske škole BiH u Njemačkoj i drugim državama zasad funkcioniraju zahvaljujući angažiranju roditelja i bh. aktivista. Primjera radi, za projekt dopunskih škola Republika Srbija izdvaja godišnje milion i 25.000 eura, a ima 44 zaposlena”, dodao je.
Precizira da je projekt “Očuvanje maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori” putem dopunskih škola BiH intenziviran 2008. godine, kad je on bio generalni konzul BiH u Štutgartu, a najveći je i najznačajniji projekt u bh. dijaspori.
Te godine u Njemačkoj je bilo šest dopunskih škola. Danas ih ima 46, a nastavu jednom sedmično po dva sata pohađa oko 1.600 učenika. Dopunsko obrazovanje odvija se po planu i programu i udžbeniku dopunske nastave za djecu u inozemstvu Ministarstva civilnih poslova BiH. Osim jezika podrazumijeva i predmete historija, geografija, muzičko, likovno…
“Većinom se nastava izvodi u prostorijama redovnih njemačkih škola, a ocjena iz svjedočanstva o pohađanju bosanske dopunske škole, koja potpisuju nastavnici i generalni konzuli ili ambasador, upisuje se u njemačka svjedočanstva u školama koje učenici redovno pohađaju”, kazao je Halilović.
Sva odjeljenja dopunskih škola su, putem Konzulata i Ambasade BiH, regularno prijavljena nadležnim pokrajinskim ministarstvima u Njemačkoj u čijoj nadležnosti je dopunsko obrazovanje.
“Naša država, osim udžbenika, za tu oblast ne izdvaja ništa, iako je to zakonski obavezna. Godinama insistiramo da država BiH regulira tu oblast”, naglašava Halilović i dodaje da u većini bh. dopunskih škola u Njemačkoj imaju nastavni kadar koji je simbolično plaćen, a plaćaju ih uglavnom roditelji.
Također, ističe, na osnovu njihove platforme osnivaju bh. dopunske škole i u Belgiji, Sloveniji, Luksemburgu, Francuskoj, SAD-u, a u Italiji su već osnovane dvije bh. dopunske škole.
“Radi se o velikom projektu koji odavno prevazilazi oblike volonterizma i od države BiH tražimo da regulira dopunsko obrazovanje što u suštini znači adekvatne udžbenike, svjedočanstva, dnevnike, matične knjige, kao i druge stvari kao što su reguliranje položaja nastavnika, koordinatora”, naglašava Halilović.
Na važnost očuvanja maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori, nosioci bh. vlasti upozoreni su i na 8. kongresu dijaspore BiH koji je pod pokroviteljstvom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ranije ovog mjeseca održan u Sarajevu.
“Kao građani i patriote uradili smo ono što je do nas. I više. Na redu je naša država i prelazak s obećanja na konkretna djela. Ako se svi slažemo da je dijaspora BiH najveći ulagač u BiH, da je bh. dijaspora ogroman potencijal BiH, da su djeca naša budućnost onda naša matična država treba što prije urediti ovu oblast i prvi put uraditi nešto konkretno za svoju dijasporu. U suprotnom, djeca i mladi će se ubrzo asimilirati u strana društva, a to bi moglo imati katastrofalne posljedice za budućnost naše domovine”, zaključuje Halilović.