Kada se ovo uzme u obzir, građani BiH, posebno iz Republike Srpske smatraju da se brojke ne podudaraju, odnosno da više od tri i po miliona ljudi u BiH ne održava stvarno stanje.
Čak i određene političke partije u FBiH smatraju da je potrebno revidirati biračke spiskove, da na Lokalnim izborima ne bi došlo do malverzacija.
Dileme o brojkama pojasnila je Maksida Pirić, stručna saradnica za odnose s javnošću Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
“Pravo glasa na izborima, prema pravilima CIK-a, imaju svi građani s validnom potvrdom o mjestu prebivališta (CIPS), odnosno ličnom kartom i nalaze se na izvodu iz Centralnog biračkog spiska. Na spisku se, osim njih, ukoliko se registriraju, nalaze i bosanskohercegovački državljani u inozemstvu koji nemaju važeću ličnu kartu, a bili su na popisu stanovništva iz 1991. godine. Oni također imaju pravo glasa na izborima u BiH ako dokažu državljanstvo, popune obrazac PRP 1 i ako su, kako je navedeno, bili na popisu stanovništva 1991. godine”, izjavila je Pirić.
Prema njenim riječima, evidentna je činjenica da je na biračkom spisku značajan broj osoba koje također imaju ličnu kartu, a za koje se ne može znati da li su u vrijeme popisa 1991. godine bili u BiH i da li su popisani.
“Ukoliko se u obzir uzme razlika ukupnog broja stanovništva BiH iz 1991. i rezultati posljednjeg popisa, razlika je blizu 800.000 stanovnika. Sve te osobe, ukoliko su žive, a nalaze se u inozemstvu, iako nemaju važeću ličnu kartu mogle su se naći na Centralnom biračkom spisku i registrirati se. Poznato je također da mnogo državljana BiH dođe iz dijaspore, izvade ličnu kartu i automatski su na Centralnom biračkom spisku”, pojasnila je sagovornica.
Sudeći prema dosadašnjim komentarima i analizama bosanskohercegovačke javnosti, “bitka” u vezi s rezultatima popisa stanovništva vodi se isključivo o etničkoj pripadnosti građana BiH, a sve ostalo je zanemareno.