Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić predvodit će u ponedjeljak, 4. jula, delegaciju naše zemlje na Samitu lidera zemalja zapadnog Balkana u Parizu. Taj Samit će, prema ranijim najavama njemačke kancelarke Angele Merkel, poslužiti za novi sastanak delegacija BiH i Njemačke u vezi sa načinima realizacije obećane pomoći našoj zemlji kada je u pitanju saniranje negativnih posljedica prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
Ranije procjene iz Republike Srpske o štetama za tamošnju poljoprivredu, a zbog kojih su odbili prihvatiti prilagodbu SSP-a, prema ocjenama predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, paušalne su procjene koje nisu zasnovane na tačnim informacijama.
Trogodišnja pomoć Njemačke
-Iznosi koji se pominju o godišnjoj šteti od preko 200 miliona KM, koje sam pročitao u medijima posljednjih dana, nisu bazirane na relevantnim i tačnim činjenicama i u tom smislu mi ćemo pripremiti jedan dokument baziran na carinskim izvještajima o tim kvotama i tako nešto predočiti kancelarki Merkel – izjavio je Zvizdić u razgovoru za Faktor dan uoči puta u glavni grad Francuske.
Prilagodba SSP-a je obaveza za BiH koju su, tvrdi Zvizdić, ranije ispunile sve druge zemlje u ovoj fazi pristupa EU i to nije nikakva posebna obaveza koja se nameće BiH.
-Riječ je o pregovorima koji su bazirani na već poznatim kvotama razmjene naših proizvoda i uvoza koje smo imali u periodu od 2009. do 2011., odnosno prije ulaska Hrvatske u EU. Ono što je važno u svemu tome posebno podvući jeste činjenica da su predstavnici Evropske komisije imali vrlo izbalansiran odnos u toku pregovora i da su uložili maksimalan napor da se izađe ususret zahtjevima BiH i da se zaštite najosjetljiviji proizvodi iz oblasti poljoprivrede. Zbog toga je BiH i dobila ono što nije dobila nijedna druga država u regiji, a to je takozvana fazna prilagodba, odnosno uvođenje takvih kvota u različitim periodima, za mlijeko u tri godine, a za ostale proizvode u periodu od dvije godine. Inicijativa, odnosno stav i obećanje gospođe Merkel da nam finansijski i stručno pomogne u toj oblasti, nešto je što svakako ohrabruje i mi ćemo na tome sastanku tokom Samita u Parizu sa gospođom Merkel predočiti osnovne smjernice, odnosno osnovne rezultate Sporazuma o prilagodbi SSP-a, i svakako pokušati dogovoriti da resorni njemački ministar posjeti BiH u nekom najbržem mogućem vremenu kako bi dogovorili taj nivo tehničke i finansijske saradnje. Prilikom posjete ministra mi ćemo utvrditi vrlo precizan izračun i zatražiti neku vrstu trogodišnje pomoći Njemačke, kako bi ojačali naš poljoprivredni sektor u smislu povećanja njegove konkurentnosti i kvaliteteproizvoda, a i finansijski pomogli poljoprivrednicima koje bi potpisivanje prilagodbe SSP-a eventualno na bilo koji način finansijski ugrozilo – pojašnjava predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Četiri projekta
BiH će na Samitu u Parizu također kandidirati četiri infrastrukturna projekta, s namjerom pronalaska partnera u realizaciji tih projekata.
-Radi se o tri projekta, odnosno tri dionice Koridora Vc, i dalje proširenje, opremanje i povećanje kapaciteta Luke Brčko. Ti projekti su u njihovim tehničkim odborima procijenjeni kao dobro pripremljeni projekti, sa visokim nivoom spremnosti za njihovu implementaciju. Preduvjet za potpuno prihvatanje i odobravanje takvih projekata je usvajanje transportne strategije BiH sa kojom naša zemlja, ne zbog nivoa Vijeća ministara nego zbog poznatih i prepoznatljivih opstrukcija koje dolaze sa nižih nivoa vlasti, dominantno od strane resornog ministarstva iz Vlade Republike Srpske, malo kasni. Na prošloj sjednici Vijeća ministara mi smo usvojili jednu vrstu drafta transportne strategije BiH, koji će sada ići vladama entiteta i Brčko distrikta na usklađivanje i potpunu kompatibilnost definiranih prioriteta, tako da ćemo takav dostignuti stepen naše pripreme predočiti u Parizu, a konačne odluke o infrastrukturnim projektima će biti usvojene na sastanku Odbora za transport i komunikacije Evropske komisije, koji će vjerovatno biti u drugoj polovini septembra ili početkom oktobra ove godine – kazao je Zvizdić.
Vrijednost predloženih projekata iznosi oko 795 miliona eura, a u Vijeću ministara BiH očekuju dobijanje grant sredstava za projekte koji su u najzrelijoj fazi pripreme.
-To su Luka Brčko i vjerovatno jedan ili dva projekta na autoputu Koridora Vc. Ono što je važno jeste da će u Parizu biti i predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, odnosno potencijalni kreditori, posebno EBRD. Sad sam sasvim siguran da su oni, pogotovo poslije usvajanja akcize na naftu i naftne derivate od strane Vijeća ministara na posljednjoj sjednici, vrlo zainteresirani za učešće u realizaciji infrastrukturnih projekata u BiH.
Koje projekte će BiH predstaviti u Parizu
Zenica sjever – Žepče
Dionica autoputa na Koridoru Vc Zenica sjever – Žepče je, smatra predsjedavajući Vijeća ministara BiH, najspremniji projekat sa najvećim izgledima za pronalazak finansijera. Izgradnja pomenute dionice je okarakterisana kao jedan od prioriteta kada je Koridor Vc u pitanju.
Luka Brčko
Luka Brčko je jedina međunarodna luka BiH koja se nalazi na razmeđu glavnih regionalnih centara – Sarajeva, Beograda i Zagreba. Modernizacija Luke Brčko je neophodna kako bi se osigurali kapaciteti za priliv povećanih obima roba.
Mostar sjever – Mostar jug
Dionica autoputa Mostar sjever – Mostar jug je duga 14,134 kilometara, a procijenjena vrijednost radova je oko 630 miliona KM. Okarakterisana je kao jedna od najzahtjevnijih dionica autoputa zbog kompleksnih geoloških karakteristika terena.
Johovac – Rudanka
Dionica petlja Johovac – Rudanka je šest kilometara duga dionica autoputa kroz Republiku Srpsku, a petlja Johovac je ujedno i poveznica Koridora Vc sa autoputem Banja Luka – Doboj. Na Samitu u Beču prošle godine je kandidirana za finansiranje preko Investicionog okvira zapadnog Balkana (WBIF).