Polovina poslovne godine je iza nas. Rudnici koji posluju u okviru JP Elektroprivreda BiH su pod stalnim zahtjevima za dostizanje veće proizvodnje uglja. Traži se ostvarenje pa ako je moguće i prebacivanje planova. Međutim ne ide to tako lako. Stanje proizvodnih kapaciteta posebno u podzemnoj eksploataciji uglja je ispod trenutnih zahtjeva ali i želja rudničkih uprava. Kako u Kaknju, tako je u Zenici, Brezi, Tuzli… Jedva se sastavlja kraj sa krajem. Manja proizvodnja donosi i manje novca. Obaveze se gomilaju. Dobavljači traže novac za isporučene robe. Državni fondovi traže novac za penziono i zdravstveno osiguranje, za fondove zapošljavanja. Porezna uprava traži dugovanja iz prethodnih godina po istom osnovu. Sindikat nastoji zaštititi dostignuta prava radnika i bori se da lična primanja ostanu na tom nivou. Toliko novca, trenutno se ne može iskopati. Kakvo je stanje u kakanjskom Rudniku, pitali smo direktora Kasima Alajbegovića?
Zatečeni blokadom računa
ALAJBEGOVIĆ: Prethodnih šest mjeseci smo uradili mnogo posla na konsolidaciji i pripremanju novih kapaciteta za veći proizvodni i prihodovni iskorak u zadnja tri mjeseca tekuće i za cijelu narednu 2017. godinu. Blokadom računa, bez obzira na mogućnost otvaranja nekih novčanih linija, dosadašnji nepovoljni finansijski tokovi, učinjeni su još težim. To dovodi u pitanje naše najbolje namjere i rementi našu dinamiku planova za izlazak iz proizvodne i finansijke krize krajem ove godine. Planirali smo od prihoda koji se ostvare sa konsolidovanom podzemnom eksploatacijom i već dostignutim planom proizvodnje na površinskoj eksploataciji, od 01.01.2017.., izmirivati sve tekuće obaveze, uključujući poreze i doprinose. Sve smo tempirali da se to i dogodi. Stara dugovanja bila bi i dalje predmet reprograma koje smo do sada imali.
NR: Šta je potrebno, odnosno kolika proizvodnja i prodaja uglja da se i dogodi takva likvidnost?
ALAJBEGOVIĆ: Rudniku Kakanj za optimalno poslovanje je potrebna proizvodnja kvalitetnijeg uglja u količini do 1,1 milion tona. To je moguće postići realizacijom oko 700 hiljada tona sa površine i 400 hiljada tona iz jama. Da bi smo postigli ovih 400 hiljada tona nama trebaju dva mehanizovana širokočelna otkopa, kojih u Rudniku nema posljednjih nekoliko godina. Ova je Uprava u interesu podizanja poslovnih rezultata odlučila da isprojektuje i pripremi kapacitete za dva široka čela i maksimalno mobilizira površinsku eksploataciju uglja.
Konsolidacija podzemne eksploatacije uglja
NR: Šta je to sve urađeno i šta se radi da bi se od oktobra u kakanjskom Rudniku zaista toliko proizvodilo?
ALAJBEGOVIĆ: Prije svega naš fokus je na podizanju kapaciteta u podzemnoj eksploataciji uglja, jer smo površinsku doveli do njenih makismalnih mogućnosti sa raspoloživom opremom. Nalazaimo se u periodu kada u našem Rudniku nema širokočelnog otkopavanja uglja, a za ovu metodu pripremamo otkopna polja u jami Begići i u Centralnom reviru jame Seoce. Centarlni revir je napušten 2009. godine i mi smo na dobrom putu da ga vratimo u eksploataciju i to uvođenjem širokočelne mehanizovane otkopne metode starom opremom Becorit 4, čiji remont je u završnoj fazi. Nije bilo jednostavno donijeti odluku da se pristupi pripremanju otkopavanja u Centralnom reviru.
NR: Zašto?
ALAJBEGOVIĆ: Stručnim analizama došli smo do spoznaje da ovaj revir treba iskoristiti bez obzira na kompleksnost pripremanja i plinsko stanje. Imamo potrebnu infrastrukturu za otkopavanje i transport te konstatovali da takve preduvjete treba iskoristiti. Uspješno smo prošli kroz stare radove koji su također bili otežavajuća okolnost, a sve to je postignuto stručnim, naučnim, pravim školskim primjerom, prvenstveno sa aspekta sigurnosti. Primjenili smo posebne mjere izolacije profila radilišta koristeći metodu torketiranja, kako bi uklonili uzroke za eventualne probleme koje može izazvati nopovoljna rudarska sredina u smislu koncentracije plinova.U mjesecu septembru planiramo montažu hidraulične podgrade Becorit 4, kako bi smo dobili jedno od dva planirana široka čela.
NR: Pretpostavljamo da je drugo široko čelo u jami Begići?
ALAJBEGOVIĆ: U prvom otkopnom polju jame Begići, od mjeseca oktobra treba početi sa radom nova širokočelna oprema koja uključuje: podgradu, otkopnu mašinu, transportere, hidraulične pumpe i elektro opremu. Na plato jame Begići iz Poljske je već dopremljeno 40 hidrauličnih sekcija. Isporuka i obuka radnika se odvija prema elementima iz Ugovora. Ovdje sve teče prema planskoj dinamici.To je naš plan za podzemnu eksploataciju. Dva mehanizovana široka čela, sa radilištima šire pripreme za nova otkopna polja mogu dati i više od 400 hiljada tona, ukoliko su tektonika, geologija i plinsko stanje stabilni parametri. Znači sve smo podredili da zadnja tri mjeseca ove godine i cijelu narednu godinu pričamo neku drugu, novu i ljepšu priču iz kakanjskog Rudnika.
Prekretnica u površinskoj eksploataciji
NR: Površinska eksploatacija izgleda stabilno i ispunjava planove. Može li se takvo stanje održati?
ALAJBEGOVIĆ: Površinski kop Vrtlište ispunjava i do pet procenata prebacuje mjesečne planove.Tu ne možemo puno više od postojećeg. Ograničeni smo stanjem etaža i pogonskom spremnošću mašina koje koristimo. Ovdje u bliskoj budućnosti očekujem prekretnicu koja treba doći za izgradnjom svih hidrotehničkih objekata za formiranje vanjskog odlagališta Ribnica. Nakon što je prošle godine u decembru probijana tunelska cijev od preko 2.800 metara, za skretanje toka rijeke Ribnice, trenutno su u toku armiračko betonski radovi, od kojih je već urađeno 1.400 matara. Slijede poslovi na zatvaračkoj komori i brzotoku kako bi se tunel spojio sa rijekom Bosnom. To je prekretnica koja se čeka 30 godina. Na esploataciji uglja i čvrste jalove mase imamo problem sa nedostatkom dovoljnog broja transportnih jedinica i tu ćemo javnim pozivom odabrati izvođača radova kako bi smo imali dovoljno otkrivenog uglja za realizaciju planova. Površinska eksploatacija će doživjeti i razvoj prema novom kapacitetu u naredne tri godine prema lokalitetu Repovački potok. U tom smislu Elektroprivreda BiH je planirala nove investicije.
Struktura investicija
NR: Šta sve sačinjava novi investicioni ciklus Elektroprivrede BiH u kakanjski Rudnik?
ALAJBEGOVIĆ: Posljednja odluka Skupštine Elektroprivrede BiH, za Rudnik Kakanj ima vrijednost od 69 miliona KM. Usvojena je u martu ove, a treba da se realizuje do kraja 2019.godine. Struktura ulaganja se odnosi na pogone: Haljinići, Vrtlište, Separacija, Održavanje i budući kop Repovački potok. Ukupna ulganja u podzemnu eksploataciju su nešto više od 18 miliona. Riječ je o nekoliko milionskih inveticija kao što su dizel lokomotiva sa donjom šinom i otkopnom mašinom za postojeću širokočelnu opremu. Ove dvije investicije su oko osam miliona KM. U Begićima smo se odlučili za dizel lokomotivu sa donjom šinom zato što je struktura krovine nedovoljno stabilna da bi mogla držati težinu tereta i jednošinsku viseću prugu. Nestabilnost te krovinske strukture potvrđena je i u prošlogodišnjoj oktobarskoj nesreći kada su poginula četiri rudara. Dakle prvenstvono su sigurnosni razlozi u našoj odluci da za transport u jami Begići nabavimo dizel lokomotivu sa donjom šinom.Pored toga biće nabavljeno još elektro i mašinske opreme, opreme za transport uključujući i tri kiper kamiona. U preradu i transport uglja, odnosno za Pogon Separacija, planirano je 3,2 miliona KM, od čega je najveći dio, skoro trećina, predviđena za nabavku još osam FALS vagona za transport uglja od pretovarnog sistema do Separacije. Za površinsku eksploataciju predviđeno je više od 40 miliona KM.
NR: Šta su najvažnije investicione stavke za površinski kop?
ALAJBEGOVIĆ:Ovdje se investicija posmatra dvostrano. Kao investiranje u PK “Vrtlište” i kao investiranje u otvaranje Površinskog kopa “Repovački potok”. Na Vrtlištu treba završiti oko 33 miliona, a u otvaranju Repovačkog potoka, 13,5 miliona KM. Najviše je planirano investirati u utovarnu, transportnu i pomoćnu mehanizaciju. U tri bagera, od kojih su dva sa kašikom zapremine do 15 m³. Tu je i pet kamiona, dampera nosivosti 140 tona. Kada je riječ o Repovačkom potoku najviše je planirano za otkup zemljišta i objekata, izgradnju pristupnih puteva i otkrivku čvrste jalove mase.
Izmirivanje poreza i doprinosa
NR: Od početka godine aktuelan je pritisak na Rudnik da se izmiruju porezi i doprinosi, posebno zapenzione, zdravstvene i fondove zapošljavanja. Kako izgleda slika Rudnika u tom dijelu finansijskih obaveza?
ALAJBEGOVIĆ:Na kraju mjeseca maja ove godine naše su obaveze prema državi, penzionom, zdravstvenom, doprinosu za nezaposlene i slično iznosile 78,5 miliona KM. Prema dobavljačima obaveze iznose 31,5 miliona KM. Ukupno po ova dva osnova mi smo zaduženi 110 miliona KM. To je naša stvarnost i njoj svakodnevvno gledamo u oči. Sve što planiramo, usmjereno je na ciljeve koji podrazumijevaju, da do kraja godine počnemo redovno i u punom iznosu izmirivati poreze i doprinose i adekvatno servisirati dobavljače.Ja vjerujem da je to moguće, a oko ovih dugovanja prema državi postoje i pravit ćemo nove reporograme izmirivanja. Pogrešan je utisak, da Rudnik nikako ne izmiruje ove obaveze. Mi smo za sve radnike koji su prošle godine penzionisani uplatili šest miliona KM zaostalih doprinosa.Za prošlu godinu sredstvima po Zakonu o finansijskoj konsolidaciji rudnika uplatili smo u ove fondove 5,2 miliona KM. Što znači da smo u prošloj godini za poreze i doprinose uplatili 11,2 miliona maraka. U ovoj godini u periodu januar-april, uplatili smo 4,578 mil. KM. Znači da u stanju kada planove ostvarujemo sa oko 70 posto uspjevamo odvojiti i dio novca za doprinose.
Pregovori o novom granskom ugovoru
NR: U toku su pregovori oko rudarskog-granskog kolektivnog ugovora. Kako vidite da će biti završeni?
ALAJBEGOVIĆ: Održana su dva sastanka. Nastavak pregovora je zakazan za 13. juli. Nadam se postizanju dogovora i usglašavanju granskog sa općim kolektivnim ugovorom. Očekujem da će prilikom razgovora biti respektovano trenutno teško stanje u rudarstvu i nadam se da neće biti ostavljena mogućnost otvaranja tužbi kao što je to bilo po starom ugovoru. Očekujem da novi ugovor odgovara proizvodnji uglja iz koje se mogu finansirati sve obaveze prema državi, radnicima i dobavljačima.