Građani zemalja zapadnog Balkana nezaposlenost vide kao jedan od najvećih problema, pokazuje istraživanje Balkan Barometar koje provodi Vijeće za regionalnu saradnju (RCC). U okviru Strategije razvoja jugoistočne Evrope, koja je usvojena 2013. godine, vlade zemalja regije planirale su da do 2020. godine otvore milion novih radnih mjesta. No, ekonomska kriza koja je uslijedila taj cilj je učinila teško dostižnim, kaže Vanja Ivošević, ekspertica Vijeća za regionalnu saradnju.
Nova radna mjesta
– Ekonomski razvoj u regiji jednostavno nije pratio očekivanja koje su zemlje imale u periodu između 2008. i 2012, kada je Strategija pripremana, a problemi koji su uzrokovali veliku nezaposlenost produbljeni su ekonomskom krizom u posljednje četiri godine. Međutim, praćenje realizacije Strategije razvoja jugoistočne Evrope ove godine je prvi put pokazalo početak ekonomskog oporavka. Predviđanja su da će se u narednih nekoliko godina taj oporavak nastaviti – kaže Ivošević.
Ekonomski reformski programi koji su pripremljeni u okviru pristupnih pregovora sa EU-om zapošljavanje postavljaju kao jedan od strateških prioriteta. S druge strane, naglašena je potreba da zemlje regije međusobno počnu raditi na politikama i mjerama koje potiču otvaranje novih radnih mjesta. U martu ove godine RCC je zajedno sa Međunarodnom organizacijom rada započeo realizaciju trogodišnjeg projekta s ciljem osnaživanja ministarstava rada i zavoda za zapošljavanje u pripremi mjera koje mogu pomoći zapošljavanju i otvaranju novih radnih mjesta. Projekat je vrijedan tri miliona eura, a finansira se putem IPA fondova namijenjenih regionalnoj saradnji.
– Mjere će biti fokusirane posebno na skupine koje su najugroženije kada je riječ o zapošljavanju, poput žena i mladih. Dio tih mjera odnosi se na prekvalifikaciju radne snage, ali pritom ne mislimo na klasične prekvalifikacije usmjerene na starije skupine, nego na razvoj određenih vještina koje trenutno nedostaju posebno mladima, poput prvog zaposlenja putem kojeg mladi mogu steći to početno radno iskustvo. Takve mjere pokazale su se izuzetno efikasnim u istočnoevropskim zemljama koje su nedavno postale članice EU-a i pokušat ćemo primijeniti slične modele i u regiji – objašnjava naša sagovornica i dodaje da se konkretni rezultati ovog projekta očekuju u sljedećoj godini.
Osim na zapošljavanju, u narednih godinu fokus Vijeća za regionalnu saradnju bit će na priznavanju akademskih kvalifikacija unutar regije i međusobnoj razmjeni stručnih kadrova, posebno zdravstvenih radnika, građevinskih inžinjera i tehničara.
– Trenutno imamo situaciju da zemlje u regiji jako dobro sarađuju kad se radi o trgovini robom. Međutim, razmjena usluga je nešto slabija i to je jedno novo poglavlje koje možemo otvoriti kao mogućnost razvojne ekonomske politike u regiji, i tu blisko surađujemo sa CEFTA-om – kaže Vanja Ivošević.
Bez obrazovanja nema stranih investicija
Jedan od ciljeva Strategije razvoja jugoistočne Evrope – da se do 2020. u regiji poveća broj visokoobrazovanih za 300.000 – ostvaren je već prošle godine. Problem je i dalje veliki broj mladih sa visokom stručnom spremom koji ne mogu naći posao, posebno u BiH. Ipak, bez visokoobrazovane strukture stanovnika nema ni stranih investicija, naglašava Vanja Ivošević.
– Firme koje se razvijaju i stabilno posluju, veće kompanije koje izvoze svoje proizvode, traže visokoobrazovani kadar jer su svjesni da je to dugoročna stabilnost za ekonomski rast. Naravno, tu se otvara i pitanje kvaliteta obrazovanja, posebno sa razvojem privatnog visokoobrazovnog sektora, te razvoja novih vještina prvenstveno u tehničkom sektoru i prirodnim naukama.