U dvodnevnoj posjeti Turskoj boravi generalni sekretar Vijeća Evrope Thorbjorn Jagland, što je potvrda da potezi u obračunu sa teroristima organizacije FETO, koje povlači vlast na čelu sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom ne izlaze iz okvira demokratije i vladavine prava, informacije su iz službenih turskih diplomatskih krugova, piše novinska agencija Patria.
On podsjeća da kada je u Turskoj 1980. godine izveden vojni udar, ova država suspendovana je iz članstva Vijeća Evrope, zbog drastičnih kršenja ljudskih prava, a suspenzija je skinuta 1986. godine.
Tada je uhapšeno 650.000 ljudi,1.683.000 je stavljeno na crnu listu. Čak 230.000 ljudi optuženo je, a za 7.000 njih predložena je smrtna kazna. Na smrt je osuđeno 517 ljudi, od kojih je 50 i pogubljeno.
U Turskoj je zbog sumnje da su umiješani u neuspjeli vojni udar do sada uhapšeno oko 60.000 ljudi različitih profesija i iz različitih struktura društva i vlasti. Niko do sada nije izašao sa konkretnim dokazima da se prema tim ljudima ponaša nezakonito, da se muče i da im se krše ljudska prava.
No, ono što se ne smije zaboraviti, napominje ovaj diplomata, jeste da je u noći kada je pokušan vojni udar predsjednik Erdogan izbjegao atentat, a na ulicama je vojska ubila više od 250 građana koji su stali na stranu demokratski izabrane vlasti.
– Stoga dolazak generalnog sekretara Vijeća Evrope Jaglanda dobar je znak da je Turska na demokratskom putu. Čestitao je vlastima na svim potezima koje su u protekle tri sedmice od neuspjelog vojnog udara povukle, kaže visoki turski diplomata.
On ističe da se Turska, pored unutrašnje borbe protiv terorističke PKK, te kao članica globalne koalicije u borbi protiv ISIL-a, sada suočava sa jednom od najopasnijih terorističkih organizacija u svijetu koja ima svoju jaku infrastrukturu u gotovo svim državama.
Tokom tri godine istrage o terorističkoj organizaciji FETO, na čijem je čelu Fetulah Gulen koji živi u SAD, iz Turske je u evropske države pobjegao veliki broj njegovih sljedbenika.
Turska od SAD traži izručenje Gulena, i vjeruje da će to ova zemlja sa kojom je Turska uvijek bila saveznik i uraditi.
-Također, od evropskih zemalja smo zatražili izručenje Fetulahovaca, pripadnika pokreta FETO i vjerujemo da će i one pomoći nama sada kao što smo i mi njima kada se radilo o teroristima koje su tražili, kaže ovaj visoki turski diplomata.
Na upit novinara Patrije, da li raspolažu informacijama da i u Bosni i Hercegovini živi i radi neko od pripadnika pokreta FETO, te da li su u tom slučaju zatražili od zvaničnih vlasti naše zemlje njihovo izručenje, turski diplomata je rekao da na to pitanje ne može dati konkretan odgovor.
-Fetulahovci su jako mudri, i radi se ogromnoj terorističkoj organizaciji koja ima svoje ogranke širom svijeta. Ušli su u sve pore društva, u države širom svijeta, kroz obrazovanje, trgovinu. To su neki od izvora finansiranja njihovih terorističkih aktivnosti, kao što je to bio ovaj neuspjeli vojni udar, pojašnjava ovaj turski diplomata.
Također, nije želio dati konkretan odgovor na pitanje da li su određene obrazovne turske institucije koje rade u BiH povezane sa Fetulahom Gulenom, niti da li je od vlasti u našoj zemlji zatraženo njihovo zatvaranje.
-Kada govorimo o terorističkoj organizaciji FETO onda govorimo o njenom djelovanju u cijelom svijetu, a to podrazumijeva i BiH. Nijednu zemlju ne izdvajamo posebno, pa to nećemo uraditi ni sada, kaže on.