Piše Maja Radević
Bosna i Hercegovina nema efikasne mehanizme naplate kazni za počinjene saobraćajne prekršaje, a veliko je pitanje hoće li nove izmjene Zakona o sigurnosti saobraćaja, koje su trenutno u parlamentarnoj proceduri, poboljšati sistem naplate kazni, kaže u razgovoru za Faktor Milija Radović, direktorica Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske.
Ogroman broj nenaplaćenih saobraćajnih kazni u oba bh. entiteta dugogodišnji je problem kojim su se parlamentarci tek ovih dana, razmatrajući predložene izmjene spomenutog Zakona, odlučili ozbiljnije pozabaviti. U Federaciji BiH, kao i u RS-u, evidentirani su vozači koji zbog saobraćajnih prekršaja duguju državi pojedinačno i više od 20.000 maraka. Samo osmerica vozača iz RS-a zajedno su uspjeli nagomilati dug od nevjerovatnih 137.650 KM! Takva dugovanja rijetko kad uopće dođu na naplatu, a glavni razlog tome su prespore i komplicirane administrativno-sudske procedure.
Od novčanih do kazni zatvora
– Ako neko ne plati pravosnažno izrečenu kaznu u roku od godinu, MUP prosljeđuje Poreznoj upravi obavještenje da osoba nije platila kaznu i od njih traži da preduzmu prinudnu naplatu. Međutim, ako je ta osoba nezaposlena, nema prihode ili imovinu koja se može zaplijeniti pa da se izvrši naplata, onda se uglavnom na tome cijela priča i završi – kaže Radović.
Prema podacima koje smo dobili iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEA), ukupan dug za saobraćajne prekršaje izrečene po Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH iznosi 56.395.792,88 KM. Najviše novčanih kazni izrečeno je za sljedeće prekršaje: upravljanje vozilom bez položenog vozačkog ispita, upravljanje neregistriranim vozilom, prekoračenje brzine, vožnja u alkoholiziranom stanju, upravljanje vozilom bez vozačke dozvole ili sa nevažećom vozačkom dozvolom, vožnja bez upaljenog svjetla, nevezanje pojasa te nepropisno parkiranje.
Vozači koji ne plate kazne ne mogu registrirati svoje vozilo, niti obnoviti vozačku dozvolu. Prema važećem Zakonu o prekršajima RS-a, ako se ni nakon dvije godine pravosnažno izrečena novčana kazna ne plati, počinilac saobraćajnog prekršaja može sudskim rješenjem biti lišen slobode bez usmenog pretresa i saslušavanja. Kazna zatvora može se izreći u trajanju do 15 dana, s tim što toj osobi i dalje ostaje novčana kazna koju mora platiti. Postoji i posebna mjera pretvaranja novčane kazne u kaznu zatvora za lica koja dokažu da nisu ekonomski sposobna da plate, gdje jedan dan zatvora zamjenjuje 100 maraka kazne. U Agenciji za bezbjednost saobraćaja RS-a nemaju podatke o tome da li je ikada nekome zbog neplaćene kazne za saobraćajni prekršaj izrečena kazna zatvora. Pitanje je, međutim, da li bi čak i preduzimanje takvih „drastičnih“ mjera moglo riješiti problem brojnih nenaplaćenih kazni.
Društveno koristan rad
Jedan od prijedloga upućenih Ministarstvu pravde je da se u Zakon o prekršajima unese odredba kojom bi se građanima koji nisu u mogućnosti da plate kazne određivala mjera društveno korisnog rada, što je praksa u većini zapadnih zemalja.
Predloženim izmjenama Zakona o sigurnosti saobraćaja nije predviđena mjera oduzimanja vozila kao opasne stvari za najteže vidove prekršaja, naglašava Milija Radović.
– Takve mjere postoje u zapadnim zemljama, gdje se vozilo oduzima kao opasna stvar, a potom ili uništava ili prodaje bez obzira na to je li to vozilo vlasništvo onoga ko je počinio prekršaj, ili je vlasnik neko drugi. Zakonom o prekršajima u oba bh. entiteta predviđena je ova mogućnost, ali u sudskoj praksi se ta odredba još uvijek ne primjenjuje – navodi Radović.
Za pola godine 117.000 prekršajnih naloga
U MUP-u Kantona Sarajevo kazali su nam da su samo u prvoj polovini ove godine uručili čak 117.000 prekršajnih naloga vozačima. Oduzimanje vozila ili vozačkih dozvola zbog neplaćenih kazni, odnosno počinjenih prekršaja protiv sigurnosti saobraćaja u BiH i dalje je veoma rijetko. Takve mjere poduzimaju se isključivo u „najekstremnijim“ slučajevima – poput Sarajlije Ćamila Ramovića, kojeg su pripadnici MUP-a KS nedavno isključili iz saobraćaja jer je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita. No, ono što je još šokantnije je da je uvidom u registre utvrđeno da je Ramović do sada počinio čak 121 prekršaj, a u Registru novčanih kazni ima dug u iznosu od 21.414 KM.
Slično je i sa Artanom Amzarijem iz Sarajeva, koji je u svojoj dosadašnjoj „karijeri“ na cestama zabilježio 27 prekršaja, duguje više od 3.600 KM, a Golfom 6 u tuđem vlasništvu koji je nedavno oduzet, upravljao je također bez položenog vozačkog ispita. Ramović i Amzari nisu izoloirani slučajevi – takvih vozača, koji svakodnevno direktno ugrožavaju sigurnost na sarajevskim ulicama, postoje deseci.
Povećane novčane sankcije
Predložene izmjene Zakona o sigurnosti saobraćaja predviđaju uglavnom znatno veće novčane sankcije za one koji počine prekršaje. Tako će kazne za razgovor mobitelom tokom vožnje iznositi od 100 do 300 KM, jednako kao i za vozače koji ne vežu pojas. Između 400 i 1.000 KM platit će vozači koji na prednjem sjedištu voze dijete mlađe od 12 godina, kao i oni koji voze brzinom većom od 30 kilometara na sat u odnosu na ograničenje. Kazna za one kojima je na mjestu suvozača osoba u alkoholiziranom stanju iznosi 40 KM, kao i kazna za vožnju djeteta bez kacige na biciklu. Isti iznos plaćaju i pješaci koji prelaze ulicu sa slušalicama u ušima, odnosno koriste mobilni telefon dok prelaze cestu. Motoristi koji voze bez kaciga platit će 50 KM.