Lazarević je bio državljanin Bosne i Hercegovine do 2014. godine, iako u Njemačkoj živi još od 1992. godine. Kaže da je jedan od glavnih razloga za odricanje od državljanstva bio taj što je htio učestvovati u političkom procesu i glasati za vlast u zemlji u kojoj i živi. On navodi da će u septembru prvi put učestvovati u izbornom procesu i glasati za Berlinsku skupštinu.
“Sada se osjećam kao dio političkog procesa”, kaže on.
Olakšana putovanja i podrška ambasade
Drugi razlog je taj što mu njemačko državljanstvo omogućava lakše putovanje, što mu je kao novinaru veoma bitno. Napominje kako je imao situaciju da je njegov fotograf završio u vojnom zatvoru u Turskoj, na što je intervenisala njemačka ambasada, te je izašao nakon jednog dana.
“Kao njemački državljanin ja imam povjerenje da će mi njemačka ambasada pomoći, a za bosansku nisam bas siguran”, kaže Lazarević.
Lazareviću je važno da može nesmetano putovati, tako da su njegovi razlozi za odricanje čisto praktični.
“Meni je najvažnije da mogu otići na aerodrom i letjeti gdje god želim, po cijelom svijetu. Sa bosanskim pasošem nisam mogao ni u London bez vize. To je meni važno. Nacionalnost, patriotizam, ljubav za svoj dom i te priče – to mene ne zanima”, kaže Lazarević.
Prikupljanje dokumenata
On tvrdi da je cijeli proces bio dosta komplikovan, jer je morao ići u Tuzlu, gdje je rođen, u Zvornik, gdje je prijavljen, te u Sarajevo. Kaže da je svuda morao čekati te je čitav proces, uključujući prikupljanje potrebnih dokumenata, trajao osam mjeseci, od kojih tri mjeseca Lazarević nije imao nikakvo državljanstvo.
Međutim, iz Ministarstva civilnih poslova kažu da je proces najjednostavniji u čitavoj regiji, a da se potrebni dokumenti moraju pribaviti kako bi se ispunili zakonski uslovi za odricanje od državljanstva.
“Komplikacije se mogu stvoriti ako ljudi ne prikupe potrebne dokumente”, kaže za Klix.ba Edin Čimić, uposlenik Ministarstva.
On navodi da se ponekad situacija može iskomplikovati ukoliko ljudi nisu prijavili sklapanje braka ili promjenu imena nastalu sklapanjem braka u mjestu gdje su prijavljeni, kao i rođenje djeteta.
Na stranici ministarstva navedena je lista od ukupno devet dokumenata koji se trebaju priložiti, uključujući rodni list, uvjerenje o BiH državljanstvu, uvjerenje ili garanciju o stranom državljanstvu te prijavu boravka ili prebivališta u inostranstvu.
Iz Ministarstva kažu da, ukoliko se pribave potrebni dokumenti, proces traje od 15 do 30 dana.
Taksa za odricanje od državljanstva je 800 KM, osim za države bivše SFRJ, gdje je taksa 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inozemstvu, plaća se još i konzularna taksa.
Međutim, Lazarević kaže da ga je sve ukupno koštalo blizu 2.500 KM, a u taj iznos je uključio i vađenje potrebnih dokumenata koje je trebao predati Ministarstvu.
Dvojno državljanstvo
Lazarević kaže da bi, da je mogao uzeti dvojno državljanstvo, rado uzeo i bosansko i njemačko. Međutim, kako Njemačka i BiH nemaju potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu, ovo nije moguće. Lazarević kaže da se u njemačkom društvu posljednjih dana vodi rasprava o samoj mogućnosti dvojnog državljanstva, pogotovo nakon demonstracija podrške Erdoganu osoba turskog porijekla u Kelnu prije nekoliko dana.
“Pripadnici konzervativnih struja u Njemačkoj kažu da su dvojna državljanstva loša jer onda ljudi imaju dvojnu odanost”, kaže Lazarević.
Dvojne odanosti se Njemačka od bivših državljana BiH ne mora bojati, jer se, zahvaljujući pogodnostima koje im nudi njemačko državljanstvo, ovima nije teško odlučiti o odricanju od bh. državljanstva.
Sporazum o dvojnom državljanstvu Bosna i Hercegovina ima samo sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.