Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, koji je dobio potrebnu većinu u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, uskoro bi se trebao naći pred delegatima Doma naroda Parlamenta FBiH.
Podrška drugačijem načinu oporezivanja priređivača igara na sreću i učesnika u tim igrama ovisit će prvenstveno o volji delegata Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, čije su se kolege iz Zastupničkog doma žestoko protivile predloženim odredbama.
Četiri porezne stope
Sudeći prema dosadašnjem pristupu uređivanju ove oblasti, ta podrška će izostati. S druge strane, ne izostaje podrška vlasnicima kladionica čiji bi prihod bio ugrožen novim zakonskim odredbama, što je dokazao i predsjednik FBiH Marinko Čavara organiziranjem prijema za „ugrožene“ vlasnike.
Njegov stranački predsjednik Dragan Čović također ne krije nezadovoljstvo predloženim izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. On insistira na modelima koji su na snazi u zemljama Evropske unije.
– Trebamo napraviti standard koji će biti potpuno identičan sa tog fiskalnog stajališta, kako to rade danas Austrijanci, Nijemci, Italijani, Slovenci, Hrvati – poručio je Čović prije nekoliko dana u Sarajevu.
Dodao je kako bi u slučaju primjene tih standarda, zakon imao njegovu bezrezervnu podršku i da će se „time praktično pokazati da tu nema nekih drugih igara i interesa“.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, koji bi se trebao naći na narednoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH, predviđa oporezivanje dobitaka do 100 KM sa deset posto od ukupnog iznosa dobitka, što do sada nije bio slučaj, a deset posto od uplatnog iznosa plaća priređivač igara na sreću. Taj način oporezivanja bi, smatraju zastupnici HDZ-a BiH, rezultirao padom prihoda od 20 posto, pa čak i gašenjem privatnih priređivača igara na sreću.
Stvarno stanje s oporezivanjem kladionica u susjednoj Hrvatskoj, međutim, nikako ne svrstava u isti kontekst Čovićeve deklarativne težnje za uvođenjem tamošnjih standarda u FBiH sa zabrinutošću njegovih stranačkih kolega u vezi sa sudbinom privatnih kladionica zbog uvođenja dodatnih nameta.
Naime, sličan su stav uoči izmjena sistema oporezivanja imali i vlasnici kladionica u susjednoj Hrvatskoj, zemlje čiji bi sistem, tvrdi Čović, rado prekopirao u FBiH. Izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću u Hrvatskoj su, uprkos protivljenju vlasnika kladionica, usvojene. Kladionice nisu zatvarane, a budžet je značajno osnažen.
Odredbe Zakona o igrama na sreću u susjednoj Hrvatskoj predviđaju čak četiri porezne stope, od kojih je minimalna identična onoj koja se namjerava uvesti u FBiH.
Visoki nameti
Porez na dobitke plaća se po stopi od 10 posto na dobitke do 10.000 kuna, po stopi od 15 posto na dobitke od 10.000 do 30.000 kuna, po stopi od 20 posto na dobitke od 30.000 do 500.000 kuna, te po stopi od 30 posto na dobitke iznad 500.000 kuna. Porez na dobitke se obračunava i naplaćuje pri isplati dobitka.
Pored oporezivanja fizičkih lica koje ostvare dobitak, vlasnici hrvatskih kladionica plaćaju godišnju naknadu od 1.000.000 kuna za priređivanje klađenja putem uplatnih mjesta i samoposlužnih terminala. Ukoliko priređuju i klađenje putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja, plaćaju godišnju naknadu u iznosu od 3.000.000 kuna, a dužni su u korist budžeta plaćati i mjesečnu naknadu u iznosu od pet posto od osnovice, odnosno ukupnog iznosa uplata.
Ako se zvaničnici HDZ-a BiH ovako grčevito bore protiv uvođenja minimalnog oporezivanja u iznosu od 10 posto od ukupnog dobitka, odnosno uloga, očigledno je da u praksi hrvatski model ni u kojem slučaju ne bi željeli primijeniti na kladionice čije je vlasnike ugostio član Predsjedništva te stranke i predsjednik FBiH Marinko Čavara.
Očekuje se prihod od 1,5 milijardi KM
BiH je apsolutni rekorder po broju kladionica sa više od 3.200 uplatnih mjesta, a one u FBiH su u 2015. godini imale prihod oko 600 miliona KM. Istovremeno su u budžet uplatile nešto manje od 30 miliona KM. U tekućoj godini prihod bi, sudeći prema dosadašnjem trendu, mogao iznositi i 1,5 milijardi KM. S druge strane, pravni subjekti u susjednoj Hrvatskoj koji se bave djelatnostima kockanja i klađenja, njih oko 80, od 2008. do kraja 2014. godine ostvarili su ukupni prihod od gotovo milijardu kuna dobiti, a u 2014. godini je ta dobit iznosila oko 400 miliona kuna.