Piše: Almir Šarenkapa
Rusija traži jačanje državnih institucija, tačnije Ureda za zaštitu zdravlja bilja BiH. To je jedan od osnovnih uvjeta za ukidanje zabrane izvoza voća i povrća iz BiH u Rusiju. Zbog stavova ruskih zvaničnika, a prije svih ambasadora Petra Ivancova, kojima se podržava politika vlasti RS-a o slabljenju države i jačanju entiteta, ovakav stav ruskih inspektora djeluje paradoksalno. Međutim, očigledno je da, kada su u pitanju njihovi interesi, Rusija veoma lako zaboravi na „braću u RS-u“ i politiku Milorada Dodika i ponaša se kao i svaka druga država kada štiti vlastite interese.
Nametanje sankcija
Osnovna odrednica tog ponašanja je insistiranje da u BiH postoji jedna adresa sa kojom će komuniciati, a ne da razgovaraju sa nekoliko desetina premijera, ministara i drugih činovnika. Od te jedne adrese se očekuje da pruži garancije o poštivanju traženih standarda.
Nije to ništa novo. Samo u proteklih godinu BiH se u nekoliko navrata suočila sa sankcijama zbog nepostojanja državnih institucija ili zakona. Na samitu NATO-a u Varšavi nije aktiviran MAP program za BiH jer država nije usvojila dokument Program odbrane, niti je uknjižila objekte koje koriste Oružane snage BiH u svoje vlasništvo. Ko je za to kriv, NATO baš mnogo i ne interesuje.
Na jednom drugom samitu, onom koji je održan u Parizu u okviru Berlinske incijative, za BiH nisu odobrena sredstva za projekte u oblasti energetike i transporta, jer nisu usvjene državne strategije iz ove dvije oblasti. Osim toga, BiH se nalazi pod sankcijama Evropske energetske zajednice jer nam, osim energetske strategije, nedostaje i zakon o gasu na nivou BiH, kojim bi bio uspostavljen i državni regulator za ovaj sektor.
Zbog samo ovih nekoliko slučajeva, naša zemlja trpi ogromne štete, koje se mjere stotinama miliona eura, a jednake posljedice trpe i FBiH i RS. Uprkos tome, čak i po cijenu vlastite štete, odnosno štete za svoje građane, vlasti RS-a „zapjene“ na svako spominjanje izgradnje novih ili jačanja postojećih državnih institucija, uz tvrdnju da se radi o prijenosu nadležnosti.
Prema riječima profesora Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Ešrefa Kenana Rašidagića, trenutno nema rješenja za problem usklađivanja međunarodih zahtjeva za jačanjem državnih institucija i otpora koji stiže iz RS-a. To pitanje trebalo bi riješiti ustavnim promjenama, za koje u BiH trenutno ne postoji spremnost političkih faktora. U svojoj izjavi on se osvrnuo i na zahtjeve ruskih inspektora.
– To su ljudi koji žive na različitim stranama priče o kojoj govorimo. Ljudi koji su došli rješavati taj konkretan problem tehnički su kadar. Oni vide situaciju kakva jeste i žele razgovarati sa jednom instancom. Svugdje na svijetu takve stvari se rješavaju na sličan način. Problem je kod nas što se svako takvo pitanje, od nivoa mjesne zajednice pa do nivoa države, umota u jednu širu priču, a sve zbog nemogućnosti vladajuće garniture da pokaže bilo kakve konkretne rezultate na poboljšanju života građana – kazao je Rašidagić.
Povratak na tržište
Koliko je značajno formirati državne institucije najbolje znaju privrednici, koji pokušavaju izvoziti svoju robu na strana tržišta, a prije svega u EU.
– Kada je prestao izvoz u Hrvatsku 1. jula 2013. godine, mi smo dvije godine bili bez tog tržišta i nismo izvozli veliku količinu naših proizvoda. Pretrpjeli smo veliku finansijsku štetu, ali smo izgubili i mjesto na policama u Hrvatskoj. Prošli smo težak put dobijanja certifikata koji su nam omogućili povratak na to tržište. Sve vrijeme prilikom komunikacije sa tim ljudima mogli smo čuti da žele komunicirati sa jednom adresom u BiH, zato što žele vidjeti da ta jedna adresa ima potpunu kontrolu nad procesima u BiH i da može garantirati da privredni subjekti u procesu poslovanja rade prema standardima – ispričao nam je Adin Fakić, direktor sarajevskog Milkosa.
Prema mišljenju profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Mehmeda Jahića, ukupne štete koje trpi BiH čak je nemoguće izmjeriti.
– Kada institucije rade u korist države, onda rade i u korist entiteta, ali kada rade u korist entiteta ne znači da rade i u korist države. Teško je mjeriti kolike štete trpi naša privreda zbog nepostojanja određenih institucija, jer nemamo podatke koliko bi imali koristi da one postoje – kazao je Jahić.
Ono što je izvjesno jeste da će kako BiH bude napredovala prema EU zahtjevi za izgradnju i jačanje državnih institucija biti sve veći.