Gubitak pamćenja obično se tumači kao znak starenja ili kao znak da je došlo do pojave demencije ili Alchajmerove bolesti. Ono što mnogi ne znaju je da uzročnik lošeg pamćenja mogu da budu i neželjeni efekti lijekova koje koristimo za liječenje pojedinih bolesti, kao što su depresija, anksioznost i srčani problemi. Pojedini lijekovi mogu loše da utiču na mozak i često oštećuju nervne ćelije, što za posljedicu kod nekih osoba može da ima dugotrajan gubitak pamćenja. Zato je neophodno obratiti pažnju i dobro proučiti nuspojave tableta koje svakodnevno koristite kao propisanu terapiju. Ovo su grupe lijekova o kojima posebno treba voditi računa.
Medikamenti kao što su dijazepam (valium), hlordijazepoksid (Librium) alprazolam (Xanax), flurazepam (Dalmane), lorazepam (Ativan), koje ljekari daju anksioznim osobama kako bi ublažili simpotome ovog poremećaja mogu da dovedu do privremenog gubitka pamćenja. Oni djeluju na određene oblasti mozga i mogu da uzrokuju ometanja prenosa podataka iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje, što može da dovede do toga da se osoba mnogih stvari ne sjeća. Kako bi se izbjegli ovi nepoželjni efekti, farmeceuti savjetuju da se tokom uzimanja ovih lijekova pacijent dobro informiše, i ukoliko primijeti neke od simptoma, odmah da se obrati ljekaru. Ukoliko je u pitanju blaži oblik anksioznosti koja se manifestuje nesanicom, bolje je okrenuti se alternativnim metodama, kao što su biljni čajevi.
Atorvastatin (Lipitor), fluvastatin (Lescol), lovastatin (Mevacor), pravastatin (Pravachol), rosuvastatin (Crestor) i simvastatin (Zocor) spadaju u grupu lijekova koja se koristi za snižavanje nivoa holesterola u krvi. Međutim, ove pilule mogu da smanje i njegov nivo u mozgu, što može da dovede do oštećenja nervnih ćelija. Zato stručnjaci savjetuju da, ukoliko povišeni nivo holesterola u krvi nije zabrinjavajući, umjesto lijekova, korigujte ishranu i uzmite vitamine. Vitamin B12, B6 i folna kiselina su mnogo bolji izbor od ovih lijekova.
Za liječenje od depresije i psiholoških poremećaja kao što su poremećaji u ishrani, hronični bol, opsesivno-kompulsivni poremećaj, ljekari obično propisuju lijekove kao što su: amitriptilin (Elavil), klomipramin (Anafranil), desipramin (Norpramin), doksepin (Sinequan), imipramin (Tofranil). Iako se često koriste u liječenju, ispitivanja su pokazala da više od trećine odraslih koji su koristili ovu terapiju ima povremeni gubitak pamćenja i problema sa koncentracijom.
Beta-blokatori pomažu da se rad srca uspori i povišeni pritisak snizi i vrati u normalu, ali nažalost neki od njihovih sastojaka kao što su norepinefrin i epinefrin mogu da dovedu do gubitka pamćenja. Neki od lijekova iz ove grupe koji mogu da naprave probleme su: atenolol (Tenormin), karvedilol (Coreg), metoprolol (Lopressor, Toprol), propranolol (Inderal), sotalol (Betapace), timolol (Timoptic). Zato mnogi stručnjaci savjetuju uzimanje benzotijazepin blokatora kalcijumovih kanala koji su često sigurniji i efikasniji od beta-blokatora.
Eszopiklone (Lunesta), zaleplon (Sonata) i zolpidem (Ambien) mogu da pomognu da zaspite, ali njihovo djelovanje može ograničiti interakciju između kratkoročnog i dugoročnog pamćenje. Zato su alternativni lijekovi mnogo bolje rješenje. Uzimanje melatonina u dozama od tri do 10 miligrama prije spavanja može da donese zdrav san. Međutim, prije bilo kakve terapije protiv nesanice najbolje je prvo se posavjetovati sa ljekarom.