Prolazeći kroz stado ovaca koje su mjesecima bile na svježoj planinskoj ispaši i žitaricama, Kaplan nam je objasnio da se kao kurban kolje životinja koja je potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mana.
Dolaskom proljeća, čim se snijeg otopi, visočki čobani kreću u planinske pohode sa hiljadama kurbana. Budni noćima i na oprezu danima, pješke prevode s brda na brdo sitnu stoku koja do Kurban-bajrama, prema islamskim propisima, treba doći u ruke brojnih muslimana.
Ekipa Faktora posjetila je selo Smršnica u Visokom i poznatu porodicu Kaplan koja se tradicionalno bavi uzgojem, čuvanjem, klanjem i isporukom kurbana i kurbanskog mesa širom BiH, ali i izvan njenih granica. Makadamskim putem, nekoliko kilometara od Smršnice, kroz netaknute šume i livade proveo nas je 24-godišnji Fikret Kaplan, a na kraju putu s pjesmom su nas dočekali čobani sa više od hiljadu ovaca, koje su se pripremale za Kurban-bajram.
Planinska ispaša
Vjernici svake godine podsjećaju na šerijatske propise o uzgoju i klanju kurbana čije meso se smatra najhalalnijim. Mladi Kaplan rekao nam je da su stoga propisi o klanju kurbana preuzeti kao osnova za definiranje standarda za halal klanje životinje koje se obavlja u industrijskoj proizvodnji.
Prolazeći kroz stado ovaca koje su mjesecima bile na svježoj planinskoj ispaši i žitaricama, Kaplan nam je objasnio da se kao kurban kolje životinja koja je potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mana. Zabranjeno je uzimati ćoravu životinju, bolesnu ili previše mršavu, iščupanog roga i uha iz korijena, a osobe koje kolju kurban prvi put, poželjno je da uzmu crnu ovcu.
– Najbolje je da svako svoj kurban lično zakolje, ali iz godine u godinu kako ljudi nemaju uslova ni vemena, sve češće traže da im se isporuči zaklan kurban. Prema islamu klanje se može povjeriti drugoj osobi i tako zaklan kurban je u potpunosti ispravan. Međutim, nije dozvoljeno davati kurbansko meso kao naknadu za klanje kurbana – kazao je Kaplan za Faktor.
Podjela mesa
Kurbani u Smršnici se kolju prema islamskim propisima, do trećeg dana Kurban-bajrama, a dijele sva četiri dana, koliko ovaj bajram traje. Jedan dio kurbanskog mesa ostavlja se u kući, drugi dio se kao sadaka podijeli siromašnima, a dio se pokloni prijateljima i komšijama.
Kaplan nam priča da svake godine proda od 500 do 1.500 kurbana po cijeni od 200 do 500 KM, u zavisnosti od vrste, starosti i težine stoke, te veličine rogova koje ljudi vole čuvati kao ukras.
– Ljudi uzimaju privatno od jednog, do deset kurbana, a neka udruženja i po stotinu komada. Nedavno nas je posjetio jedan dedo koji je uzeo dva kurbana za sebe i još šest za sve unuke. Imamo svoje mušterije koje nam se svake godine vraćaju i uzimaju kurbane – priča nam Kaplan.
Bježe ovce
Kako smo saznali, preporučuje se i da se kurban nahrani i napoji prije odvođenja na klanje, jer je sita životinja mirnija od gladne. Visočki čobani kazali su nam da stoka ipak ima svoju ćud, pa im često i nekoliko ovaca pobjegne dok ih vode kroz šume i sela.
– Pobjegne čovjek, pa kako ne bi i životinja. Više od deset godina bavim se ovim poslom, 24 sata moraš paziti i nadgledati stado. Nekad je teško, nekad lako, ali opet se čovjek uspije odmoriti u prirodi kroz koju prolazimo – kazao je za Faktor Suad Suljić, jedan od Kaplanovih čobana.
Od prvog dana Kurban-bajrama, poslije klanjanja bajram namaza, tridesetak radnika Kaplanove firme kreću sa klanjem kurbana za hiljade muslimana, a sve životinje polažu se na lijevu stranu okrenute prema Kibli.
Merlin obećao kupiti kurban
Kaplani nabavljaju i kolju kurbane za potrebe medresa, Rijaseta islamske zajednice u BiH, domaće i strane humanitarne organizacije, te brojne poznate ličnosti. Kako nam je kazao mladi Kaplan, brojni saradnici naše muzičke zvijezde Dine Merlina kupili su kurbane ove godine, a Merlin je obećao da će kupiti kurban od Kaplana idućeg bajrama.