Razlog je izmirenje takozvanog ratnog duga za plin, u iznosu oko 105 miliona dolara, odnosno oko 180 miliona KM.
Bevanda je u izjavi za jedne dnevne novine kazao da je u ministarstvu na čijem je čelu pokrenuta procedura za potpisivanje sporazuma sa Rusijom o isplati klirinškog duga u gotovom novcu.
Međudržavni ugovor
Ovo potraživanje BiH je pripalo u okviru procesa sukcesije. Prvobitno, Rusija je ponudila da 67 posto ovog duga isplati direktno FBiH, a 33 posto RS-u. Na prijedlog Ministarstva finansija, a u skladu sa važećim zakonima u našoj zemlji, taj omjer bi trebao biti deset posto za državne institucije, 58 posto za FBiH, 29 posto za RS i tri posto za Brčko distrikt.
Međutim, u svojoj izjavi Bevanda nigdje ne spominje isplatu ratnog duga za plin. Problem je što vlasti RS-a, iako su potpisale sporazum o isplati polovine ovog duga, već godinama odbijaju da izvrše svoj dio obaveze. Ukoliko bi se prihvatio prijedlog Rusije o isplati klirinškog duga, nestala bi i posljednja nada da se RS može natjerati na plaćanje onoga što su potrošili. Međutim, taj dio priče Bevandu uopće ne zanima.
– Ne možemo komentirati novinarska zapažanja niti bilo što drugo što je predmet rada nižih nivoa vlasti ili javnih preduzeća. Raspodjela novca po ugovoru o pitanjima sukcesije po Anexu C regulirana je zakonom i Ministarstvo finansija i trezora BiH sve potrebne procedure provodi isključivo u skladu s važećim zakonima. S obzirom na to da se klirinški dug rješava između dvije države međudržavnim ugovorom, a da je ratni dug za plin komercijalnog karaktera, ova dva procesa sada ne možemo dovoditi u vezu – izjavio je Bevanda za Faktor, uz napomenu da je BiH jedina država bivše SFRJ kojoj Rusija namjerava ovaj dug izmiriti u gotovom novcu.
Međutim, Bevanda ne spominje jednu činjenicu, a to je da bi se, ako bude prihvaćen prijedlog Rusije, cijeli ratni dug za plin svalio „na leđa“ FBiH, tačnije Energoinvesta koji se formalno vodi kao dužnik. S obzirom na to da su građani FBiH isplatili oko deset miliona KM ratnog duga, na teret Energoinvestu bi palo još blizu 170 miliona KM, što bi veoma lako moglo dovesti do propasti ove kompanije. Upravo kako bi spriječili ovakav scenario, Federalno ministarstvo energetike, industrije i rudarstva se obratilo Vijeću ministara BiH.
Pokrenuta inicijativa
– Prošle sedmice smo uputili zvaničan dopis, odnosno inicijativu Vijeću ministara, kojom predlažemo da se od cjelokupnog klirinškog duga odbije ratni dug za plin, a tek nakon toga da se ostatak novca dijeli prema zakonom predviđenom omjeru. Očekujemo da bi se narednih dana mogao održati sastanak svih nadležnih državnih i entitetskih ministarstava, kako bismo razgovarali o ovom pitanju – kazao nam je federalni ministar energetike, industrije i rudarstva Nermin Džindić.
Prema njegovim riječima, na posljednjoj sjednici Vlade FBiH, koja je održana jučer, ministrica finansija Jelka Milićević je prezentirala Bevandin plan. No, i ona je, kao i njen stranački kolega sa državnog nivoa, zaboravila spomenuti ratni dug za plin.
Provesti odluku Vlade FBiH
Ako bi se proveo plan Rusije o isplati klirinškog duga, posredno bi se na udaru našao i distributer plina u FBiH, komapnija BH-Gas.
– Vlada FBiH je prije nekoliko godina donijela Odluku da se pripadajući dio ratnog duga za plin prebije sa dijelom potraživanja po osnovu kliringa. Do ovog trenutka ova odluka Vlade FBiH nije provedena. Stoga, BH-Gas s ciljem zaštite potrošača u FBiH upućuje molbu nadležnim da se ispuni Odluka Vlade FBiH na način da se međusobna potraživanja i dugovanja Rusije i BiH ‘prebiju’ kako bi se svi potrošači prirodnog plina u BiH izjednačili i imali istu startnu osnovu kako u nabavci plina, tako i u korištenju prirodnog plina – kazao nam je direktor BH-Gasa Jasmin Salkić.