Analize starosti putničkih motornih vozila se rade kvartalno, odnosno svaka tri mjeseca, u Federaciji BiH putem Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i stručne institucije za nadzor rada stanica tehničkih pregleda vozila IPI Institut za privredni inženjering Zenica, a prema analizama, prosječna starost vozila na bh. cestama iz godine u godinu se povećava.
Spoj tri glavna činioca u saobraćaju – loša cesta, nepažljivi vozači i loše održavana vozila u kombinaciji mogu dovesti do većih nesreća pa i onih sa smrtnim posljedicama. U razvijenim zemljama, gdje je prosječna starost vozila od 6 do 12 godina učešće vozila kao uzroka saobraćajne nezgode, samostalno ili u kombinaciji sa ova preostala dva faktora, kreće se od 15 do 30 posto, dok je prema zvaničnim izvještajima Instituta taj odnos u BiH 0,7 do 1,7 posto, a oni smatraju kako ove brojke ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu.
Ukoliko je vozilo staro u prosjeku 17 godina, činjenica jeste da ono ne može učesniku u saobraćaju pružiti potpunu sigurnost.
Kako nam je kazao pomoćnik komandira Saobraćajne policije MUP-a Kantona Sarajevo Elvedin Muratspahić, 17 godina starosti je visok prosjek ne samo s tehničkog, već i sa svih drugih sigurnosnih aspekata.
Jedan od problema predstavljaju i izduvni gasovi, naročito kada se uzme u obzir da dolazi još jedna zima, a zagađenju zraka značajno doprinose i stari i neispravni automobili.
Bez obzira na starost i ispravnost motornih vozila, vozač je taj koji snosi najveću odgovornost, kako kod brzine, tako i kod svih ostalih radnji koje obavlja prilikom upravljanja vozilom i učestvovanja u saobraćaju, smatra Muratspahić.
“Vozač treba biti svjestan svoga automobila. On mora biti svjestan činjenice koliko je njegovo vozilo staro i koliko je ispravno te bi se na cesti trebao ponašati u skladu s tim”, kazao je Muratspahić.
Prilikom učestvovanja u saobraćajnim nesrećama, najveću krivicu i odgovornost svakako snosi vozač koji se najvjerovatnije nije pripremio i prilagodio vožnju uslovima na cesti te nije prilagodio brzinu, a kada se još uzme u obzir i velika starost vozila, odnosno loša ispravnost upravljača i uređaja za zaustavljanje, katastrofa je neizbježna.
“Zaustavni put i ostali sklopovi nisu u najboljem stanju kod većine starih vozila i nikad se ne zna kada nešto može otkazati i dovesti do katastrofalnih posljedica. Stari sistemi zaštite na automobilima jednostavno ne odgovaraju uslovima na našim cestama“, dodao je.
Muratspahić smatra kako bi vlasnici automobila starijih od 10 godina trebali zakonom biti obavezani na plaćanje dodatnih taksi i češće vršenje tehničkih pregleda. Dodatnim taksama bi se destimulisala kupovina starijih vozila te podstakla kupovina novijih.
“Situacija bi bila mnogo bolja kada bi na našim cestama bilo manje zastarjelih vozila. Socijalna i ekonomska situacija su takve da mnogi nisu u stanju dati više novca za novije vozilo, ali moraju imati u vidu kako se u tom istom automobilu vozi njihova porodica te kako bi, u slučaju otkazivanja bilo kojeg sistema, upravo oni bili najugroženiji”, dodaje on.
Muratspahić zaključuje kako za one koji ne vode računa o ispravnosti motornog vozila nema opravdanja te kako automobil danas svakako nije luksuz već prijeka potreba, naročito ljudima sa porodicom.
Neispravne kočnice, neispravni upravljači, loše gume, ljudski faktor… sve to doprinosi nesigurnosti učesnika u saobraćaju, saobraćajnim nesrećama, materijalnim štetama i onom najgorem od svega – pogibiji nevinih ljudi.