Svi stručnjaci se slažu da je trenutni penzioni fond neodrživ, gdje jedan penzioner ide na jednog zaposlenog. Model međugeneracijske solidarnosti je jednostavno prevaziđen u svijetu.
Generalni svjetski trend, kada su u pitanju penzioni fondovi, jeste pristupanje tzv. trostubnom penzionom fondu. To znači da se za razliku od jednog stuba, koji trenutno drži naš penzioni fond (državni), formiraju tri stuba.
“Prvi je obavezni državni stub penzionog sistema u koji će se odvajati određena sredstva iz bruto plaće radnika. Drugi stub je obavezan, ali radnik može birati da li će se dio njegovih doprinosa za penziono osiguranje uplaćivati u privatne ili državne penzione fondove i treći stub je dobrovoljan i predstavlja privatni penzioni fond”, naglašava u razgovoru za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.
U tom slučaju i dalje se najveći dio iz radnikove plaće izdvaja za državni penzioni fond. Poslije toga slijedi drugi stub penzionog osiguranja, gdje korisnik ima mogućnost da odluči da li će dosta manji dio penzionog doprinosa biti izdvojen u državni ili privatni, iako je praksa pokazala da se građani najčešće odlučuju za državne fondove. I treći dio je onaj u kojem će korisnik moći birati da li će dio svojih sredstava za penzioni fond zadržati kao neto plaću, ili će to investirati u neki privatni penzioni fond, koji će kasnije iskoristiti.
Od zemalja iz regiona najdalje je po ovom pitanju otišla Hrvatska.
“Ovdje je najveći problem nedostatak finansijskih sredstava kako bi se izvršila uspješna tranzicija sa jednostubnog na višestubni penzioni fond. Određene države vršile su privatizaciju velikih kompanija, u Južnoj Americi su neke države čak vršile privatizaciju rudnika kako bi se osigurala stabilnost penzionog fonda, radi njegovog reformisanja, kako bi se sačuvala dugoročna održivost”, objašnjava Čavalić.
Postavlja se pitanje kako uraditi neophodnu tranziciju sa postojećeg penzionog fonda, a da se ne povećavaju penzioni doprinosi.
“Idealno bi bilo da se bilo kakva sredstva od prodaje javnih dobara, odnosno privatizacije, iskoriste za reformu velikih socijalnih sistema, poput penzionog sistema i sistema zdravstvenog osiguranja”, naglašava Čavalić.
Iz Vlade FBiH ističu da će se usvajanjem novog zakona o penzionom sistemu stvoriti pravni osnov za daljnju reformu penzionog fonda. Stoga se brzina izmjena neophodnog zakona nameće kao prioritet, kako bi građani što bezbolnije podnijeli tranziciju ka nekom novom i boljem sistemu koji će im garantirati redovne i veće penzije.
Dobrovoljni penzioni fondovi omogućavaju da sredstva prikupljena kao dopunski vid mirovinskih doprinosa budu aktivna kroz ove fondove. Dobrovoljni investicijski fondovi podrazumijevaju, prije svega, ulaganje u vrijednosne papire na domaćem i stranom tržištu. Svaki građanin koji se odluči na dopunsko penziono osiguranje, putem članstva u ovim fondovima, ostvaruje pravo na povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima u skladu sa zakonom.
“Donošenjem ovog zakona, građanima, posebno mlađim generacijama, bit će omogućeno ostvarenje dodatnih prihoda u starosti, a usljed dobrovoljnosti članstva, građani i privreda neće snositi nikakve dodatne troškove.
Učinci zakona na privredu su izuzetno značajni. Prije svega, on omogućava građanima da štede za penziju u dobrovoljnim penzionim fondovima, uz istovremeno omogućavanje da dopune sredstva koja će dobivati iz penzionog sistema FBiH. To će poboljšati finansijski položaj budućih penzionera i smanjiti pritisak na penzioni sistem FBiH”, naglašavaju iz Vlade FBiH.
visoko.ba/klix.ba