Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici donijela odluku o utvrđivanju rezultata lokalnih izbora održanih 2. oktobra, saopćio je na pres-konferenciji u Sarajevu predsjednik CIK-a Ahmet Šantić.
To se odnosi na sve gradske i općinske sredine izuzev na općinu Stolac za koju će, po Šantićevim riječima, prvo biti donesena odluka o poništenju pa o ponovnom održavanju izbora jer je izborni proces tamo prekinut tokom izbornog dana.
Sutra će zasjedati Kolegij CIK-a i bit će otvorena priča vezana za Stolac. Prvo na redu je rješavanje prigovora, kazao je također Šantić.
U odnosu na današnju odluku, preostaje rok od tri dana za eventualne prigovore i zahtjeve za ponovno brojanje glasova u nekim sredinama.
U tom slučaju, za jedno biračko mjesto, potrebno je da zahtjev CIK-u podnesu isključivo predsjednici političkih subjekata učesnika na izborima, akreditirani posmatrači ili grupa od 50 i više birača.
Predsjednik CIK-a je također kazao da broj nevažećih listića na ovogodišnjim lokalnim izborima otprilike odgovara stanju iz 2012. godine.
Prilikom glasanja za gradonačelnike i načelnike, ove godine je takvih listića bilo 5,98 posto ili oko 104.107, a za općinska vijeća, odnosno skupštine općina, 6,54 posto ili 116.717.
Novinare je na današnjoj pres-konferenciji zanimalo da li je na sinoćnjoj sjednici CIK-a prekršen Pravilnik i da li je uskraćeno biračko pravo nekim glasačima time što je odbijen zahtjev članice Irene Hadžiabdić da bude prebrojano i 1.999 glasačkih listića pristiglih putem pošte nakon 4. oktobra.
Vlado Rogić je odgovorio da su se on i još troje kolega iz CIK-a, glasajući protiv ovog prijedloga Irene Hadžiabdić, zapravo striktno pridržavali Pravilnika jer on nalaže da se glasovi putem pošte koji pristignu po isteku dva dana od izbora ne mogu uzeti u razmatranje.
Rogić je kazao i da je u aprilu predlagao u CIK-u da ovaj rok bude sedam dana, ali to nije uvaženo, kao ni njegov naknadni prijedlog da bude ostavljen petodnevni rok.
Tako je u Pravilniku ostao rok od dva dana po izborima, kazao je Rogić i dodao je da bi prijedlog Irene Hadžiabdić, da je uvažen, predstavljao zapravo pravno nasilje nad pravnim aktima jer bi nalagao mijenjanje Pravilnika zaključkom.
Hadžiabdić je, pak, kazala da se ona rukovodila isključivo zakonom i stavom da CIK treba da omogući, a ne onemogući biračko pravo svima.
Na novinarsko pitanje da li se kod odlučivanja u CIK-u ispoljava „etnička linija“ među članovima, Vlado Rogić, Branko Petrić i Ahmet Šantić su odgovorili odrično.
Šantić tvrdi da CIK djeluje kao tim u nenarušenim odnosima, što potvrđuje i današnja odluka, a Petrić da se odlučuje uglavnom jednoglasno, a kad se i pojave razlike u stavovima, da je riječ o stručnim pitanjima.