Bilsena Šahman je iz pritvorske ćelije zasjela u poslaničku klupu, a dočekana je aplauzom i buketom cvijeća. Ona je zajedno sa Fahrudinom Radončićem, liderom Saveza za bolju budućnost (SBB) i bivšim ministrom sigurnosti BiH, Bakirom Dautbašićem, sekretarom Ministarstva sigurnosti BiH, i Zijadom Hadžijahićem, uposlenikom Američke ambasade u BiH (koji je nakon hapšenja dobio otkaz) uhapšena zbog ometanja rada pravosuđa u krivičnom postupku koji vodi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Osnovni sud u Prištini protiv Nasera Keljmendija.
Podsjećamo, Naser Keljmendi kontroverzni je biznismen iz Peći (Kosovo) sa prebivalištem u Bosni i Hercegovini. Od policijskih agencija označen kao vođa kriminalne organizacije i jednog od najjačih balkanskih narko kartela, osoba sa crne liste SAD-a i potjernice Interpola, optuženik za organizovani kriminal, ubistvo Ramiza Delalića Ćele 2007. u Sarajevu, te posjedovanje i trgovinu drogom, a Radončić, Šahman i drugi osumnjičeni su bili za zastrašivanje svjedoka koji je na suđenju Keljmendiju trebao govoriti o vezi ovog osumnjičenika sa ovdašnjim političarima.
Sudski postupak koji se vodi protiv Bilsene Šahman još nije završen, ali po zakonima BiH svako je nevin dok se ne dokaže suprotno, te u pravnom smislu nema prepreka za njeno imenovanje, podsjeća pravnik i dugogodišnji član Centralne izborne komisije BiH (CIK) Vehid Šehić i dodaje da se ovakvi apsurdi događaju zbog nedostatka morala i društvene odgovornosti.
Bilsena Šahman je iz pritvorske ćelije zasjela u poslaničku klupu
“Nažalost, kad živite u državi gdje ne postoji odgovornost ni prema društvu ni prema okolini, a posebno odgovornost prema moralnim i etičkim vrijednostima, onda ne treba nikog da čudi zašto u BiH takvo što može da se desi. S druge strane, što njima pogoduje, mi nemamo bosanskohercegovačko, mi nemamo kritičko javno mnijenje u BiH koje će se suprotstaviti takvim dekadentnim i retrogradnim pojavama u našem društvu za razliku od zapadnoevropskih demokratija, zato BiH i jeste ovakva država”, konstatuje Šehić.
Sličnog mišljenja je i dugogodišnji parlamentarac Slaviša Šućur, koji smatra da bi i političke stranke i nevladin sektor, ali i sami građani, trebalo da reaguju glasnije u ovakvim slučajevima.
“Nažalost, mi smo kao društvo snizili do užasnih granica kriterije oko vrlo bitnih stvari, sistemi vrijednosti su potpuno narušeni. To predstavlja problem koji vrlo često zanemarujemo, a koji je po meni izvor mnogih drugih problema”, komentarište Šućur.
Daleko smo mi od Švedske
Novinarka Rubina Čengić podsjeća da su političari u BiH kojima su “puna usta demokratije” još uvijek daleko od normi koje su u demokratskim zemljama način funkcionisanja, te da to nije prvi slučaj.
“Mi u ovom trenutku imamo situaciju u kojoj je predsjednik jedne političke stranke, protiv kojeg se vodi sudski postupak, uvažavani, poželjni sagovornik za pravljenje koalicija mnogim političkim liderima naročito u ovo postizborno vrijeme. Takođe, mi smo sad na lokalnim izborima imali situaciju da osuđenik za ratne zločine (Fikret Abdić op.a, ) koji je odležao dio kazne bude izabran za načelnika opštine Velika Kladuša”, navodi Čengić.
Rubina Čengić: Političari u BiH kojima su “puna usta demokratije” još su daleko od demokratskih normi
To zapravo, kako ocjenjuje, govori da “nisu samo političari ti koji nisu visokomoralni, koji imaju kratko pamćenje, koji nemaju jasne kriterije s kim trebaju raditi s kim ne, nego i običan svijet se tako ponaša”.
“Nažalost, svjedoci smo posljednjih 20 godina veličanja onih za koje postoje ne samo sumnje, nego i dokazi da nisu ni moralni ni pošteni ni profesionalni, jednostavno takvi odnosi vladaju na našoj političkoj sceni. Daleko smo mi od Švedske u kojoj ministrica mora podnijeti ostavku jer je službenom bankovnom karticom platila pelene, a potom vratila taj novac”, kaže Rubina Čengić.
Podsjećamo i ranije je bilo hapšenja političara i to za vrijeme obavljanja visokih funkcija poput Živka Budimira, predsjednika Federacije BiH koji je proveo oko mjesec dana u pritvoru, osumnjičen za uzimanje mita za pomilovanja zatvorenika koje je potpisivao, no na kraju je oslobođen svih optužbi. Takođe i Jerka Ivankovića Lijanovića, bivšeg ministra poljoprivrede u Federaciji koji je osumnjičen za dijeljenje poljoprivrednih poticaja svojim saradnicima i rodbini umjesto poljoprivrednicima. Ovaj sudski postupak još nije okončan, a Lijanović je upravo započeo kampanju za opće izbore koji će se održati 2018. godine.
Takođe, braći Ivanković Lijanović, Jerku i Mladenu, i ranije je bilo suđeno zbog organizovanog kriminala u vezi sa carinskim prevarama pri uvozu pilećeg mesa. Tada je lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i aktuelni član Predsjedništva BiH Dragan Čović bio optužen da je pomogao Lijanovićima u vrijeme dok je bio ministar finansija Federacije BiH. Sud je izrekao oslobađajuće presude u tom predmetu, a oni su i nakon toga obnašali političke funkcije.
Krajem 2014. godine u Bihaću je uhapšen tadašnji premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača. Teretio se za zloupotrebu službenog položaja, te sticanje imovine na nelegalan način. Sud još nije izrekao presudu.
Uhapšen je, pa pušten da se brani sa slobode, i Fahrudin Radončić, lider SBB-a, koji je nakon pritvora najtraženiji političar za pregovore oko vladajuće koalicije. Sudski postupak protiv njega još nije okončan.
Dug je spisak uhapšenih i u Republici Srpskoj koji su po okončanju sudskog postupka nastavili političku karijeru.