Zalagat ću se za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu kao i njen evropski put koji jedini garantuje koheziju i cjelovitost zemlje, te za zaštitu ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda na cijelom području Bosne i Hercegovine – naglasio je jučer u Predsjedništvu BiH predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, piše Patria.
Nažalost, s druge strane su stigle kontradiktorne poruke Plenkovića, koje su jučer osvanule u ‘Večernjem listu’, gdje je premijer Hrvatske iznio niz teških kvalifikacija o kojima ga, nažalost, ni jedan bh. političar danas nije upitao.
Koji je Plenković vjerodostojan? Onaj zagrebački od jučer ili ovaj sarajevski od danas?
– Izmjena Izbornog zakona ključna je upravo kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH, s obzirom na to da smo u prošlosti doista bili svjedoci zloupotrebe postojećeg Izbornog zakona te se, nažalost, događalo da o izboru hrvatskog predstavnika odlučuju glasovi odnosno stranke drugih naroda. Legitimna zastupljenost ili predstavljenost Hrvata podrazumijeva da o hrvatskim predstavnicima odlučuju hrvatski birači.
Dosadašnji Izborni zakon omogućavao je preglasavanje Hrvata, odnosno nepoštivanje njihove izborne volje, što je u evidentnom raskoraku s Ustavnim načelom ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda na cijelom području BiH. Legitimna zastupljenost ključna je za donošenje svih važnijih političkih odluka relevantnih za Hrvate u BiH, kao što su uspostava televizijskog programa na hrvatskom jeziku, status hrvatskog jezika, održavanje nastave na hrvatskom jeziku ili odluke o financijskoj i gospodarskoj skrbi za većinski hrvatska područja u BiH – kazao je Plenković.
Ako su legitimni hrvatski predstavnici u vlasti, pitanje je odakle dolazi ova aktuelna ugroženost?
Niti u jednom kantonu sa hrvatskom većinom ne poštuje se bosanski jezik, niti je ustavno zagarantiran. Dvije škole pod jednim krovom su hrvatski projekat, čak i u sredinama gdje su Hrvati većina.
– Važno je napomenuti da su nedostaci aktualnog Izbornog zakona zaslužni i za dugogodišnju političku blokadu Mostara – kazao je Plenković, abolirajući stvarne prekršitelje Ustava, zakona i političkog morala u ovom gradu.
Evidentno je, da kroz ovu izjavu Plenković govori jezikom Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, kome se upućuje etablirana i bezrezervna podrška za sve što radi na preustroju BiH.
– Riječ je o prijedlogu teritorijalnoga preustroja BiH koji je poznat već dulje vrijeme, a prema kojemu bi se umjesto sadašnja dva entiteta sa po deset županija BiH ustrojila kao država s četiri multietničke federalne jedinice. O tom prijedlogu, kao i eventualnim drugima prijedlozima koji će se naći na stolu, tek treba povesti širu raspravu kako bi se došlo do zajedničkog i najboljeg mogućeg rješenja za BiH. Ponavljam, odgovornost je na političkim strankama i institucijama BiH da međusobnim dijalogom iznjedre najbolje institucionalne izmjene koje će pomiriti interese sviju – pojasnio je do kraja Plenković.
Sudeći po ovome Plenković ne ostavlja nimalo prostora bilo kakvim usaglašavanjima i dogovorima, pošto govori u gotovim kategorijama i već donosi zaključke.
Vrhunac njegovog bahatog odnosa prema BiH i petljanje u unutrašnje stvari odnosi se na ponižavanje sudskih institucija Bosne i Hercegovine, čak i Haškog tribunala kojeg je praktično proglasio političkim, čak negirao i zločine. On u svojim izjavama kombinira prvostepenu presudu šestorici Hrvata sa optužnicama koje dolaze iz RS protiv hrvatskih generala.
– Podizanje optužnica protiv hrvatskih branitelja u BiH, koje sugeriraju udruženi zločinački pothvat i agresiju Republike Hrvatske na BiH potpuno je neprihvatljivo. Takve optužnice imaju vrlo jasne političke konotacije i slijede pogrešne teze nepravomoćne prvostupanjske presude šestorici bh. Hrvata. Posrijedi je iskrivljavanje povijesnih činjenica koje je zbog sumnje u kazneni progon već utjecalo na odlazak hrvatskih branitelja i njihovih obitelji iz BiH. Mišljenja sam da je potrebna snažna politička reakcija vlasti BiH kako bi se spriječila zloupotreba pravosudnog sustava.
Prije svega treba odbaciti sve pokušaje nametanja kolektivne odgovornosti, pokrenuti otvoreni dijalog te ozbiljno razmotriti postojeće modele pravosudne suradnje ako pravosudna tijela BiH nastave inzistirati na politiziranim političko-pravnim kvalifikacijama – rekao je Plenković.
Neprihvatljivo je da Plenković prvostepenu presudu Tribunala šestorici bh. Hrvata tretira kao nešto što samo „sugerira“ udruženi zločinački poduhvat. Sve te produkte iz RS Plenković stavlja na istu gomilu sa tužbama koje distribuiraju iz Republike Srpske protiv generala Hrvatske vojske. Po premijeru Hrvatske, pozivanje na prvostepenu presudu Prliću i grupi ima političke konotacije i iskrivljava historijske činjenice. Šokantno je da Plenković traži od političkih predstavnika BiH da utiču na pravosuđe, te stiže i da pošalje pokoju ucjenu, ako pravosudna tijela nastave insistirati na „politiziranim političko-pravnim konotacijama“.
Javnost u BiH nije upoznata da je podignuta ijedna optužnica protiv hrvatskih generala. Kao jedina stvarna činjenica ostaje prvostepena presuda Prlićevoj grupi za udruženi zločinački poduhvat pred Tribunalom u Hagu. Već sada se u diplomatskim kuloarima govori kako se optužnice protiv generala HV-a proizvode po dogovorima RS i nekih hrvatskih čimbenika u vlasti BiH i Republike Hrvatske.
Zašto? Da bi se koliko-toliko relativizirala bilo kakva krivica, a javnost u Hrvatskoj mogla alarmirati na zajedničkom pitanju nekakve kolektivne krivice, koja ne postoji u međunarodnom pravu. Jedna presuda je donesena pred međunarodnim sudom, a druga producirana za višestruku političko-pravosudnu (zlo)upotrebu. Zato i Andrej Plenković govori neodređeno ispreplićući dvije potpuno suprotne stvari, jednako tretirajući prvostepenu presudu Tribunala u Hagu i onoga što su još nepotvrđene optužnice iz RS-a pred pravosuđem BiH. Vješta, ali prozirna igra.
Danas Plenkovića srdačno dočekuju u Sarajevu, a o ovim nekorektnim tretmanima države BiH ga niko ništa ne pita. Iz odgovora upućenih ‘Večernjem listu’ jasno je šta premijer Plenković misli. I uobičajena je i sramotna šutnja bh. političara koji su ga danas primili i tradicionalno povlačenje pred problemima. Kad hrvatski premijer napusti ovu državu, naši lideri će svoju šutnju upakovati u oblande gostoprimstva, političke mudrosti i diplomatije.