Izvještaj o odnosu medija i civilnog društva u Bosni i Hercegovini ukazuje na ograničen doprinos i jednih i drugih izvještavanju o pitanjima od javnog interesa.
Globalni indikatori medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini godinama su bili u porastu, no noviji podaci pokazuju opadanje pozicije BiH u globalnim sistemima monitoringa medijskih sloboda.
Medijsko tržište se sastoji od devet dnevnih novina, 180 časopisa, 144 radio stanice, 43 televizijske stanice i velikog broja online medija, no ovo obilje ne znači i medijski pluralizam ili kvalitet. Finansijski slabo tržište snažno se oslanja na finansiranje od strane vlasti. Lokalne vlasti su osnivači i direktni finansijeri 28 posto postojećih TV stanica i 44 posto radio stanica, te, zbog politizacije dodjeljivanja uloga u menadžmentu, nemaju značajnu ulogu u zastupanju javnog interesa i uglavnom ih se doživljava kao glasnogovornike opštinskih i kantonalnih vlasti.
Situacija nije bolja ni u medijima koji se okreću prihodima od oglašavanja, budući da glavne oglašivače kontrolišu političke partije. Medije u Bosni i Hercegovini se doživljava kao funkciju političkih i poslovnih interesa, te je uloga zaštite javnog interesa, što uključuje i izvještavanje o civilnom sektoru, rijetko među uredničkim prioritetima.
Nedostatak komunikacije unutar civilnog sektora, kao i između civilnog društva i vlasti i medija, navodi se kao značajna prepreka javnom učešću građana. Organizacije civilnog društva, čiji broj u Bosni i Hercegovini se procjenjuje na oko 12.000, od čega je oko polovina aktivno, često se doživljavaju kao bogate i politički povezane sa stranim izvorima finansiranja, unatoč činjenici da su glavni izvor prihoda za nevladine organizacije u BiH institucije vlasti.
Politički aktivizam civilnog sektora prisutan je na nekoliko nivoa, no njihov utjecaj i dalje je marginalan. Istraživanje je pokazalo da je za povećanje javnog učešća potrebna bolja komunikacija i suradnja između medija i organizacija civilnog društva, te identificira šest razloga za njihov trenutni nedovoljan doprinos: slabe poruke civilnog društva, nedostatak izvještavanja od javnog interesa od strane medija, nedostatak zajedničkog djelovanja različitih segmenata civilnog društva, nedostatak angažmana na promociji pitanja od javnog interesa, manjak odaziva javnih institucija na takve inicijative i pritiske, te nedostatak građanskog angažmana uopšte.
Istraživanje je bazirano na studiji koju je proveo Mediacentar Sarajevo, u okviru projekta pod vodstvom Albanskog medijskog instituta.
(visoko.ba/media.ba)