U proteklom mjesecu sarajevskoj policiji prijavljeno je pet slučajeva pokušaja otmice djece u blizini škola.
Međutim, važno je potcrtati da su u pitanju prijavljeni pokušaji otmice, odnosno još uvijek u javnosti nema zvaničnih saznanja ili potvrde da su ti incidenti zaista i bili pokušaji otmica. Ono što su zvanične informacije jeste da se u Sarajevu dogodio jedan navodni pokušaj otmice, gdje su, kako je navedeno, nepoznata maskirana lica pokušala oteti dijete.
U povodu ovih događaja, koji su nažalost obilježili protekli mjesec, razgovarali smo s Jasminom Ahićem, ekspertom za sigurnost i profesorom na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnost u Sarajevu.
“Nažalost, na samom početku moram istaći da je senzacionalistički pristup pojedinih medija u danima kada su se odvijali ovi navodni događaji u vezi s pokušajima otmica u Sarajevu, itekako doprinio širenju straha i panike među građanima Sarajeva, i to naročito nepromišljenim objavljivanjem nepotvrđenih informacija, čime se itekako utjecalo na stvaranje osjećaja nesigurnosti kod građana”, odgovara nam na početku našeg razgovora prof. dr. Ahić na naš upit u šta se pretvara bh. društvo.
Profesor Ahić nam posebno naglašava da je u eventualnim slučajevima ove prirode, naročito kada su u pitanju djeca, neophodna saradnja medija i policije.
“Ovdje ne postavljam pitanje cenzure, već govorim o odgovornom novinarstvu, o pristupu u delikatnim slučajevima dok se oni odvijaju. Potpuno je neodgovorno plasirati neprovjerene informacije i ne sarađivati sa sigurnosnim agencijama u ovakvim i sličnim slučajevima”, dodaje profesor Ahić.
Prema njegovom mišljenju, bh. građani žive u veoma urušenom društvu, u duboko podijeljenom društvu prema različitim osnovama (nacionalno, socijalno, klasno, svjetonazorno itd.).
“Društvo u kojem živimo izuzetno je plodno tlo za dalji razvoj haotične situacije u svim segmentima života. Dodatno, decenije lošeg upravljanja, neodgovorna i nesavjesna vlast, doprinijela je poremećaju svih društvenih vrijednosti, te naročito osjećaju koji je kod građana itekako prisutan, a odnosi se na osjećaj nezaštićenosti, nesigurnosti, i nepostojanja pravne države”, priča nam profesor.
Naš sagovornik ističe kako je neophodno konačno poduzeti različite mjere i radnje da bi se ovakva situacija riješila.
“Realizacija konkretnih aktivnosti jedini je način da građani i ovo društvo u cjelini ponovo steknu povjerenje u institucije sistema. Svakako, ovdje moram istaći i odgovornost i građana, odnosno porodica kao osnovnih ćelija društva”, govori nam profesor Ahić.
Na naš upit da li je jedno od rješenja prisustvo pripadnika MUP-a u školskim dvorištima, profesor s Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnost u Sarajevu nam daje zanimljiv odgovor.
“Ako govorimo o pitanju sigurnosti djece u školama, onda moram reći da je, prema mom ličnom sudu, pojačano prisustvo policijskih struktura posljednja mjera. Mišljenja sam današe škole ne trebaju biti objekti sigurnosti, već subjekti sigurnosti koji će prepoznavati bilo izgrednike, bilo problematične učenike, koji eventualno mogu utjecati na pojavu nekih sigurnosnih problema. Prvenstveno je potrebno revidirati unutrašnje mehanizme zaštite u školama, te permanentno educirati učenike, roditelje i nastavnike o svim potencijalnim opasnostima i izvorima ugroženosti. Tu zapravo govorimo o sigurnosnoj kulturi, koja gotovo da i ne postoji u našem društvu. Možda bi jedna od mjera koje bi dugoročno dale dobre rezultate bila i uvođenje nastavnog predmeta ‘Sigurnosna kultura’ u sve osnovne i srednje škole, barem u Kantonu Sarajevo”, odgovara nam prof. dr. Jasmin Ahić.
Za kraj našeg razgovora objašnjava nam da ne postoji magičan recept, niti se rezultati mogu očekivati preko noći jer sigurnost košta.
“Uspostavljanje dobrog sigurnosnog ambijenta zahtijeva simbiozu svih društvenih aktera, ne samo policijskih agencija, i traje prilično dugo. Sigurnosni ambijent se gradi, on zahtijeva strategiju, sistemski plan, osigurano finansiranje i angažman stručnjaka. Dobar primjer uspjeha u izgradnji sigurne zajednice upravo na ovakav sistemski i kontinuiran način jeste Zeničko-dobojski kanton. Dakle, imamo dobrih primjera napretka i pozitivne prakse i u našoj državi”, zaključuje za Radiosarajevo.ba, ekspert za sigurnost i profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnost u Sarajevu Jasmin Ahić.
visoko.ba/radiosarajevo.ba/Naim Kavazić