Građani Bosne i Hercegovine, po mišljenju eksperata, za zimu moraju pripremiti gas-maske radi smoga, koji se i proteklih godina pojavljivao u istom periodu zbog zagađenja zraka, izazvanog brojnim starim vozilima na bh. cestama, individualnim ložištima i emisijom štetnih čestica iz industrijskih kompleksa.
Kantoni koji su posebno bili pogođeni zagađenjem zraka prethodnih godina su Sarajevski, Zeničko-Dobojski i Tuzlanski, a građanima je svakodnevno smog pravio problem jer se, žargonski rečeno, nije mogao vidjeti prst pred okom.
Iako kaže da i ove godine očekuje periode sa izuzetno lošim kvalitetom zraka u bh. gradovima i kotlinama, Enis Omerčić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda smatra da se stanje kvaliteta zraka u BiH, generalno gledajući, popravlja.
“To je jedan spor proces i mnogo će vremena, novca i truda trebati da se stanje kvaliteta vazduha u našim gradovima dovede u stanje kakvo je u nekim evropskim gradovima, koji se nalaze u sličnom geografskom okruženju“, tvrdi.
Zagađenja će biti, samo obim upitan
Dodaje da je geografski položaj većine bh. gradskih centara izuzetno nepovoljan, po pitanju kvaliteta zraka, a da se to posebno odnosi na Bosnu.
“Gradovi Hercegovine, zapadne Bosne i Posavine imaju nešto povoljniji prirodni položaj, gledajući sa aspekta kvaliteta zraka. Istovremeno – antropogeni uticaji na kvalitet zraka su izuzetno nepovoljni. Veliki su zagađivači zraka pojedini industrijski kompleksi (koksna industrija, metalurgija), termoelektrane, saobraćaj (loša cestovna mreža, stara i ekološki neefeikasna vozila), domaćinstva (masovno loženje izuzetno prljavog uglja), itd.“, objašnjava.
Navodi da će u narednim mjesecima dolaziti do redovnih prekoračenja vrijednosti koje utječu na lošu klimu, a da je jedino upitno u kojem obimu i koliko dugo će trajati epizode vrlo zagađenog zraka.
“Vrlo bitno je i to da se, obzirom da je saobraćaj jedan od najvećih izvora zagađenja, obezbijede i sprovedu adekvatni propisi koji se odnose na tehnički pregled vozila. Naime, prema sadašnjoj praksi sva vozila moraju proći mjerenja ispušnih plinova na tehničkom pregledu, ali ne postoje propisane vrijednosti kojima bi se vozila koja prekoračuju određene nivoe ispuštenih plinova izdvojila iz saobraćaja. Većina vozila novije proizvodnje imaju ugrađene katalizatore, ali vozači u praksi vrlo rijetko rade na njihovom održavanju“, kaže Omerčić.
Tvrdi da, iako postoje svijetli primjeri, kao onaj u Kaknju, gdje su emisije zagađujućih materija iz cementare i termoelektrane u prethodnih nekoliko godina smanjenje za više od 90 posto, neke stvari se ne mogu rješavati preko noći.
“Neke mjere su poduzete, ali su one dugoročne i potrebno je dosta vremena da prođe kako bi one dale rezultate“.
Monitoring kvaliteta zraka u FBiH
Mišljenja je da institucije koje se bave izgradnjom i prostornim planiranjem na lokalnim, kantonalnim, entitetskim nivoima, moraju pri svom radu uzeti u obzir aspekt kvaliteta zraka, inače će većina mjera biti besmislena.
“Gradovi, a naročito Sarajevo, moraju barem u planu imati jačanje gradskog saobraćaja i rasterećenje gradskog centra sa prebacivanjem poslovnog i institucionalnog težišta grada bar desetak kilometara prema zapadu i prestati sa praksom izgradnje stambenih naselja u najzagađenijim dijelovima grada“, objašnjava Omerčić.
Samir Lemeš, predsjednik udruženja Eko forum Zenica, smatra da se ove godine, kao i prošle, može očekivati ista situacija što se tiče zagađenja zraka u pojedinim bh. gradovima.
Mišljenja je da se skoro nikako ne radi na otklanjanju uzroka zagađenja, a tvrdi da i kada se nešto poduzima, to ide tako sporo da značajnih rezultata neće biti, ne godinama, nego vjerovatno decenijama.
“Iako postoje tehnička rješenja za smanjenje zagađenja, kod nas će sve i dalje zavisiti samo od meteoroloških prilika. Samo ako one budu povoljne, sa puno vjetra, kiše, snijega, a manje maglovitih dana, možemo očekivati isto ili neznatno manje zagađenje. Broj motornih vozila i njihova prosječna starost stalno raste, što može samo pogoršati stanje“, ističe.
Poduzete mjere nedovoljne
Zbog visoke cijene i lošeg kvaliteta, kaže, broj korisnika centralnog grijanja u Zenici i dalje opada, čime se posredno povećava zagađenje.
“Neki od isključenih korisnika će se grijati loženjem uglja, što predstavlja problem jer je domaći ugalj prljav, sa visokim sadržajem sumpora, a kućna ložišta su na maloj visini, i sve to doprinosi povećanom zagađenju“.
Lemeš tvrdi da industrijska postrojenja u Zenici rade bez okolinske dozvole već godinu dana, a da nadležno ministarstvo odugovlači sa izdavanjem nove dozvole.
“Tako da će i inspekcijski nadzori biti neučinkoviti, jer se inspekcija onda nema na šta osloniti kod kontrolisanja rada industrijskih pogona“.
Ističe da su mjere koje su poduzete od prošle godine zbog zagađenja zraka nedovoljne.
Ovih dana se očekuje okončanje ugradnje novih filtera na nekim industrijskim pogonima u Zenici, kao što je pogon aglomeracije u Željezari, a Lemeš objašnjava da se tu radi samo o rekonstrukciji jednog od četiri filtera, pa će po njegovom mišljenju i efekat tih radova biti parcijalan.
“Jedino što je novost ove godine je najava da će se u budućnosti graditi novi pogon energetike, čime bi se kotlovnica na ugalj zamijenila kotlovnicom na plin (koja će koristiti tehnološke plinove koji nastaju na visokoj peći i u koksari). To bi moglo smanjiti zagađenje, ali realizacija tog projekta zahtijeva puno veću involviranost i zainteresovanost lokalne gradske vlasti“, mišljenja je.
Ni u Tuzli se ne očekuje značajno poboljšanje zraka, navodi direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla, Džemila Agić.
Dodaje da nisu implementirane ozbiljne mjere koje će moći kratkoročno značajno smanjiti emisiju u zrak.
Koliko će zagađenje biti, objašnjava, zavisi od klimatskih uslova i temperaturne inverzije.
Ali, očekuje da će primjenom novog Plana interventnih mjera za djelovanje u slučajevima prekomjernog zagađenja zraka u Tuzlanskom kantonu svi shvatiti važnost djelovanja na smanjenje izvora zagađenja zraka.
Autobusi na prirodni gas
U Tuzli je 2016. formirana Grupa za čist zrak koja se sastajala, osmišljavala i implementirala različite aktivnosti koje bi mogle imati pozitivan efekat na smanjenje zagađenja.
“Novi Plan interventnih mjera je konkretniji i strožiji. Za očekivat je da će tokom naredne zime biti više epizoda upozorenja na nivo zagađenosti zraka, što će rezultirati obustavom saobraćaja, prekidom rada obdaništa, škola, fakulteta…“, ističe Agić.
Sve ovo, po njenim tvrdnjama, neće smanjiti izvor zagađenja i poboljšati situaciju vezanu za zagađenje zraka, ali će omogućiti manje kretanje građana i manju izloženost zagađenom zraku.
“Kod operatera/zagađivača su pokrenute aktivnosti na izradi njihovog plana djelovanja u slučajevima prekomjernog zagađenja zraka. Očekujemo da će se pripremiti i da će moći smanjiti svoje emisije u kritičnim momentima“.
Tako je po njenim riječima firma Sisecam SODA, koja proizvodi sodu u Lukavcu, uvela odsumporavanje dimnih gasova.
“Pošto su i Lukavac i Tuzla smješteni u istoj kotlini, uvođenje odsumporavanja plinova bi moglo imati mali pozitivan efekat na kvalitet zraka u Tuzli u vrijeme prisustva temperaturne inverzije“, smatra Agić.
U novembru građani Tuzle očekuju usvajanje i početak implementacije Odluke o dimnjačarskim djelatnostima, kojim bi trebala biti uvedena redovna kontrola dimnjaka, ložišta i energenta koji se spaljuju u individualnim ložištima i kotlovnicama.
Direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla smatra da bi to također moglo doprinijeti smanjenju zagađenja zraka u Tuzli.
Taj grad je prvi u BiH koji je uveo autobuse na prirodni gas.
Autobuska firma “GIPS“ koja vrši javni prevoz u Tuzli je 50 posto svog voznog parka zamijenila autobusima na gas, a Agić je uvjerena da bi u Tuzli, ako se oni budu koristili, moglo doći do smanjenja zagađenja.
Zemlje regije su u samom svjetskom vrhu po broju smrti zbog zagađenja zraka. BiH je na trećem mjestu sa 223,6 umrlih na 100.000 stanovnika, odmah iza Gruzije i Sjeverne Koreje.
visoko.ba/balkans.aljazeera.net