Stotinu pedeset kilometara od glavnog grada Bosne i Heregovine stoji tabla sa obećavajućim natpisom- “Business friendly zone” (Zona naklonjena poslovanju), a odmah uz to i “Welcome to Tešanj” (Dobrodošli u Tešanj).
Općina Tešanj je zona sa najzdravijim ambijentom za poslovanje i rasadnik bosanskohrecegovačkih privrednih giganata. Najveće i najuspješnije bh. firme svoje korijenje su pustile upravo na prostoru te regije. Među njima su Hifa, AS grupacija, Belif, Famus gradnja, Industrija mesa Madi i mnoge druge, čijim se izostavljanjem ne umanjuje poslovni uspjeh.
Magistralni put od Jelaha prema Tešnju, obiluje dokazima kako je uz zdrave radne navike moguće uspjeti i u državi poput BiH. Prema zvaničnoj statistici, od 50.000 stanovnika općine Tešanj, gotovo 65 posto njih je zaposleno, dok je, po nezvaničnim podacima na terenu, procenat zaposlenih viši od 80 posto. Od 2010. godine broj radno angažovanih stanovnika je povećan za 20 posto, a izvoz općine u posljednjoj deceniji ostvario je porast od 89 posto.
Ovom pozitivnom rastu ide u priog činjenica da gotovo svako ko ima afiniteta i osnovnih uslova za privatni poslovni angažman, to može ostvariti uz veliku podršku lokalne vlasti i zajednice.
Registracija firme za jedan dan
Samil Klepić je stolar iz Miljanovaca kod Tešnja, ali okolnosti su ga, nakon rata, odvele drugim pravcem.
“Poslije rata čovjeku nije bilo lako odlučiti se šta da radi i kud’ da se krene. Pokušao sam se baviti prijeratnim poslom, išao sam u Hrvatsku na privremeni rad, ali to nije nudilo nikakvu perspektivu. Kod kuće sam bar bio na svom, te sam se zaposlio u lokalnoj firmi koja se bavi obradom kamena. Tu sam izučio zanat i danas uspio napraviti biznis od kojeg živi moja šira porodica”, kaže Klepić.
Uz podršku općine, Klepić je uspio registrovati firmu za obradu i ugradnju kamena sa minimalnim troškom za jedan dan. Mehanizaciju potrebnu za obrt godinama je pribavljao i u jednom trenutku iskoristio pogodnosti koje mu je ponudila lokalna vlast.
„Cilj nam je kultivisati naš domaći, tešanjski kamen u masovnijoj proizvodnji, odnosno, napraviti autentičan bosanski proizvod. Time želimo stati ukraj uvozu kineskog kamena koji je daleko niže klase nego domaći materijali“, navodi Klepić.
Koliko je riječ o zdravoj zoni za privređivanje, svjedoči činjenica da se tržište dovoljno za opstanak jedne manufakture nalazi na samom prostoru tešanjske općine.
„Mi posao ne tražimo dalje od Jelaha, ono što proizvedemo možemo ugraditi u našoj okolini, imali smo posla i po Sarajevu, ali moram priznati da sa potražnjom na našoj općini trenutno ne vidimo povod za odlazak dalje od kuće“, kaže Klepić.
Ovaj kamenorezac iz Miljanovaca trenutno osigurava posao za 10 radnika, a u planu je proširenje proizvodnje gdje će biti ponuđeno još najmanje pet novih radnih mjesta.
“Krećemo se sigurnim koracima, bilo je potrebno preduzeti rizike da bismo došli od radnika do poslodavca, želimo da rastemo, ali ne previše, treba znati gdje su granice”, govori Klepić.
Država bez sluha za privredu
Kompanija koja sa daleko većim proizvodnim kapacitetima i brojem radnih mjesta gradi pozitivan imidž ove općine je Mesna industrija Madi. Iza tog imena stoji porodična firma koja egzistira već 27 godina. Istina, kao kompanija sa reputacijom koju sada uživa, Madi je poznat posljednjih godina, a sve je, prema riječima Maida Jabandžića, direktora firme, refleksija upornosti i velikog zalaganja cijele porodice na polju poslovanja u branši.
„U državi koja nema sluha za podršku domaćim privrednicima, odnosno proizvođačima, mi smo se izgradili u najmoderniju i najveću kompaniju koja se bavi preradom i proizvodnjom pilećeg mesa“, navodi Jabandžić.
Bez velikih studija i planova, početkom 2000-tih godina, Madi je započeo svoj rad kao tradicionalna farma pilića, gdje se sav posao tretiranja pilećeg mesa obavljao ručno. Nakon nekoliko poslovnih ciklusa, zalaganjem cijele porodice, ova firma proširuje svoje radne kapacitete i počinje poprimati oblike današnjeg Madija koji posjeduje kompletnu infrastrukturu za upošljavanje više od 400 radnika.
Madi je u protekle četiri godine doživio vrtoglav rast, a samo ove godine izvoz je povećan za 300 posto.
Direktor firme Madi objašnjava šta je ključ uspjeha privrednika iz tešanjskog kraja.
„Prije svega, ovdje ljudi imaju urođene radne navike, postoji grupa ljudi koja je krenula sa privređivanjem davno i koji su povukli društvenu strukturu naprijed. Znanje se ne štedi, ne čuva se ljubomorno, već se dijeli sa novim generacijama i svima onima koji se žele otisnuti u poslovne vode. Za razliku od drugih regiona, mi imamo trust profesionalnih umova koji stoje na raspolaganju“, navodi Jabandžić.
Jedan od razloga dinamičnog poslovnog rasta u kompaniji Madi je inovativno pravilo razvojne strategije. Naime, od ideje od prodajne police, toleriše se deset dana, sve preko toga ne može se smatrati progresivnim poslovanjem.
“Od ideje, do samog plasmana proizvoda na tržište, realizaciji dajemo deset dana, ukoliko to ne možemo uraditi, nema stvarnog napretka”, smatra direktor Madija.
Privrednici grade općinu
Stanovnici Tešnja ne gledaju kako će im lokalna uprava osigurati uslove za rad, već naprotiv, oni žele općini pružiti napredniji ambijent za rast.
Jedan od zagovornika te ideje je Muhamed Džihić iz mjesta Planje, koji je sa dvojicom kolega napustio siguran posao u javnom sektoru i u svoje ruke preuzeo organizaciju potpuno novog oblika uzgoja organskog povrća u poluatomatizovanim plastenicima.
Iako na samom početku, gdje će sa pozitivne nule napraviti korak tek za dvije godine, Muhamed je jako optimističan jer je među prvima u državi započeo takav oblik proizvodnje organskog povrća. Prva berba je sprovedena sa manjim poteškoćama zbog stjecanja iskustva tokom procesa proizvodnje, ali pozitivan detalj je da tržište traži daleko više nego što se može proizvesti.
“U jednom srednjeročnom periodu planiramo isplatu investicija, nakon čega očekujemo brzo ostvarivanje profita, i shodno trenutnoj situaciji, neminovan rast poslovanja”, navodi Džihić.
„Moje kolege i ja se nalazimo u životnoj dobi kada donosimo odluke čime ćemo se baviti tokom života, posao u administraciji kojim smo se bavili nam nije pružao mogućnost ekspanzije kojom bismo mogli doprinijeti zajednici. Mi smo se odlučili da uzmemo stvar u svoje ruke i, prije svega, da našim porodicama, ali i našoj zajednici pružimo nešto progresivnije od čega će svi imati koristi“, kaže Džihić.
Ova firma trenutno osigurava devet radnih mjesta, a zbog same prirode grane proizvodnje i velikog tržišta, ekspanzija je neminovna, tako da bi se broj uposlenika mogao višestruko uvećati u narednom periodu.
Dok mnogi sigurnu opciju zaposlenja vidi u javnom sektoru, stanovnici općine Tešanj računaju deset koraka unaprijed i vide širu sliku gdje bez pojedinačnog angažmana i rizikovanja nema kvalitetne države.
visoko.ba/balkans.aljazeera.net