TV1: Prisustvovali ste današnjoj sjednici Glavnog odbora (GO) SBB BiH. Koji su osnovni zaključci?
ŠKALJIĆ: Možda bi najbolje bilo reći da smo danas napravili jednu numeričku i političku analizu izbora i da smo zaključili da se treba osposobiti za nove izbore. Novi izbori treba da budu 2018. godine, spojeni sa lokalnim izborima i moraju biti održani na način kakav do sada nije bio. Dakle, prestati sa praksom upisivanja i brojanja “pješke”, odnosno uvesti elektronske principe kako bismo imali rezultat za šest sati, te da nema više onoliko nevažećih glasova, što se ponovilo i ovoga puta. U tom smislu, GO SBB danas je zaključio da naš Klub u državnom Parlamentu sačini takav prijedlog izmjene Izbornog zakona i stavi ga na sto. To je prvo određenje. Svaki izbori, kao i svaka utakmica, treba da poluče spoznaju šta treba činiti da sljedećeg puta budeš još bolji.
S druge strane, mi smo rekli da je partnerstvo sa SDA ono što treba da ostane, ali i da treba da doživi odgovarajuće promjene. Ono je sada prošireno za 34 nova načelnika, koji su zajednički načelnici. To je povećanje kapaciteta naše partije i to su ljudi koji su ispred dvije partije birani i koji su odgovorni građanima da naprave rezultat. To partnerstvo mora da bude postavljeno na način da će se planski i precizno određivati šta ko radi, do kojeg roka to radi i kako će se to izvršavati, te da u tom smislu imamo institucionalne odnose i saradnju. U nekim slučajevima bilo je prakse da se na lokalnom nivou čelnici obje partije međusobno dogovaraju i mimo institucija prave “deal-ove”. To nije donosilo rezultat. pokazalo se i na lokalnim izborima da se to partnerstvo mora dograđivati ako hoće da izdrži ispit vremena. GO SBB danas je zaključio da predsjednik Radončić i Predsjedništvo stranke u tom smislu sačine operativni program djelovanja.
TV1: Kakva je trenutna situacija u koaliciji sa SDA? Kakva je atmosfera?
ŠKALJIĆ: Atmosfera je određenje da nam je raditi zajedno, ali uz svijest da se u praksi, u primjeni onoga što je opredjeljenje u korist za ovu zemlju, za Bošnjake i druge narode, mora provoditi sa novom dinamikom i sa više odgovornosti. Ne može dobra namjera samo da opstane na činjenici namjere. Ta dobra namjera mora da rezultira konkretnim poboljšanjem uslova života. Dvije godine je prošlo vlasti koja je birana na zadnjim opštim izborima. Za dvije godine mi građanima moramo podastrijeti konkretan rezultat. U tom smislu, svi zvaničnici u toj vlasti, i naši i SAD i bilo koje druge partije, moraju da iza sebe imaju konkretan rezultat. Mi ćemo na tome insistirati i nijedan naš neće ostati ako ne bude imao rezultata. Zapravo, cilj je stvoriti bolje uslove, a ne obećavati bolje uslove.
To je ono što nas čeka u odnosu sa SDA. Navika da je se prati, da je stariji brat nema perspektivu. Partnerstvo mora biti partnerstvo povjerenja, ali isplanirano da ne može niko ni u kakvim uslovima da kaže: “Pa jeste, pa nije, ovako je ili je onako”. Mora se tačno određivati. U tom smislu, na svim nivoima predstoji obaveza da se to tako radi. Prestaće se sa praksom kakva je bila do sada.
TV1: Jedan od zaključaka GO SBB je da je Srebrenica najveći gubitak izbora. Prema Vašem mišljenju, zašto je to tako? Na kome je odgovornost?
ŠKALJIĆ: Kada god izgubite, onda postoji greška i ono što je doprinijelo da ste izgubili. Srebrenica kao specifičan dio teritorije BiH, na kojoj je počinjen genocid, gdje je najveće groblje žrtava poslije Drugog svjetskog rata, mora da ima drugačiji senzibilitet i odgovornost svih političkih partija, posebno bošnjačkih političkih partija. Odgovornost da se u Srebrenici živi bolje i perspektivnije nije samo od izbora do izbora. Ono pokazuje nesposobnost da se tom prostoru doprinosi na funkcionalan način. Želio bih i često sam o tome govorio da Srebrenica bude neka silicijska dolina BiH gdje će mladi ljudi iz Sarajeva, Banjaluke, Mostara sa svojim partnericama ići u Srebrenicu da rade, jer se tamo može bolje zaraditi. To bi bio najbolji lijek za taj prostor i za perspektivu tog kraja.
Ovako, pojavljivanje političkih interesa od izbora do izbora zapravo ugrožava položaj tog prostora. Ono što se desilo treba da bude nauk da se izgubljeno vrijeme ne može nadoknaditi dobrom voljom. U tom smislu, SDA kao vodeća politička partija kod Bošnjaka i sa najrazvijenijom infrastrukturom u RS nosi najveću odgovornost. Imala je punu našu podršku da se uradi to, a očito je da to nije bilo dovoljno efikasno. Pojavljivali su se tu i elementi koji govore da je u izbornom procesu bilo manjkavosti i grešaka. Zbog toga je ono što sam rekao na početku, treba prekinuti sa praksom gdje se može manipulisati izbornim procesom i mora se po svaku cijenu uvesti ovaj savremeni metod.
TV1: SBB je prihvatanjem poziva da uđe u vlast stabilizirao prilike u Federaciji i državi. Generalno, koliko ste zadovoljni učinkom vlasti i na federalnom i na državnom nivou?
ŠKALJIĆ: Može bolje i brže. Nisam zadovoljan dinamikom kojom se radi. Pogotovo u segmentu stvaranja ambijenta da se motivirajući potencijal pojedinca u biznisu stavi u prvi plan. Velika je stvar da smo na evropskom putu stvorili pretpostavke da se s tim počne, očekujemo i upitnik, ali to su sve početne pretpostavke i to će i ostati ukoliko ih ne bude pratila realizacija konkretnih rješenja. Čudi me i insistiram na tome, zašto još nema mladih ljudi u novoformiranim firmama. Do tri zapolena. Potpuno damo rasterećenje, da imaju paušal od 50 KM godišnje i da im za registraciju treba prijava na jednom mjestu. Da bismo stvarali potencijal ljudi, mi političari treba da shvatimo da građani BiH na štednji imaju 10 milijardi maraka. Ne ulažu u konkretan biznis jer nemaju podsticaje od društva, a strah ih je od budućnosti. Zato štedimo. Moramo promijeniti pristup. Vidjeli ste kada je predsjednik SBB Fahrudin Radončić s razlogom rekao, on je raditelj, kao što je graditelj i predsjednik SAD Donald Tramp, otišao je poslije otvaranja radova na Vranduku da vidi kako ide. I zatekao da se ne radi. Ne može tako. Tako nećemo nigdje stići i nećemo tako održavati partnerstvo. Gradit ćemo ga na funkcionalnim odnosima i stvaranju rezultata. Jedino pod tim uslovima ima smisla.
TV1: Mostar je bio još jedna od tema. SBB BiH se suprotstavio podjeli grada na Neretvi. Uputili ste poziv SDA-u i HDZ-u da ubrzaju traženje rješenja za Mostar. Kakva su očekivanja? Hoće li uroditi poziv plodom, jer osam godina građani Mostara nemaju priliku izaći na izbore?
ŠKALJIĆ: Stara je maksima kod nas u stranci – Mostar na dvoje, BiH na troje. To ne dolazi u obzir. Mora se sa svih strana imati odgovornost za budućnost, da podjela ne dolazi u obzir. Podjela je igranje s vatrom i ugrožavanje perspektive BiH. Podjela je unošenje nesigurnosti na tlo Evrope. To se ne smije dozvoliti.
TV1: Postoje li po vama takve tendencije na politickoj sceni?
ŠKALJIĆ: U komentarima koji se čuju u zadnje vrijeme, u istupima pojedinaca koji istina nisu nosioci čelnih funkcija, ali jesu u nekim periodima bili djelatnici na sceni, vidi se da interesa da se nešto u tom smislu radi još ima. Vjerujem da i kod bošnjačkih političkih elita i kod hrvatskog naroda ima dovoljno odgovornosti i mudrosti da se nađe rješenje. Kada se kuća podjeli, svi poslije žive lošije. BiH je zajednička kuća više naroda, mali je prostor i ne možemo opstati kao podjeljene ekonomije, kao razdvojene kulture i kao zajednica koja se nije integrisala unutra, a hoće da se integriše u EU. Naša perspektiva je EU, a to su integracije i podrazumjeva prije svega našu integraciju.
TV1: Predsjednik SBB BiH Fahrudin Radončić je najavio, a Glavni odbor danas prihvatio ideju da SBB u buduće predsjednika bira po sistemu jedan član jedan glas. Šta će to donijeti i stranci, ali i državi?
ŠKALJIĆ: Ne samo predsjednika, nego da se ide dalje u demokratizaciju unutrašnjih odnosa u SBB-u. Pokazuje se kod starijih političkih partija da vrijeme proizvodi uzurpaciju demokratskih kapaciteta stranke i onda uske grupe počinju odlučivati. Ne želimo da kao mlad politički projekat imamo takvo kretanje. Želimo demokratizaciju odnosa, a najdirektniji pristup je da svaki član s jednakim kapacitetom utiče na izbor organa stranke, uključujući i predsjednika. To je ono što je naše opredjeljenje i Glavni odbor ju je svesrdno podržao. Inicijativu je iznio predsjednik Radončić. Time mi poručujemo bh. javnosti da demokratizacija političkih odnosa u BiH je jedna od pretpostavki za razvoj države. Suviše je toga u BiH, kada su politička pitanja tema, svedeno na prava i kompetencije uskih grupa. To proizvodi neefikasnost koja košta ovu zemlju.