Teško je obolio 2006. godine, a vlast je predao dvije godine kasnije svom bratu Raulu Castru, koji je vijest o Fidelovoj smrti saopćio na državnoj televiziji.
“Zapovjednik kubanske revolucije umro je večeras u 22:29”, rekao je vidno potreseni Raul i dodao da će tijelo dugogodišnjeg kubanskog lidera biti kremirano već tijekom subote. BBC javlja da će na Kubi sljedećih nekoliko dana biti dani žalosti.
Nakon Drugog svjetskog rata Sjedinjene Američke Države imale imale apsolutnu političku i ekonomsku prevlast nad cijelim karipskim područjem, pa samim tim i nad Kubom. Međutim, nakon kubanske revolucije u kojoj je diktator Fulgencio Batista svrgnut s vlasti, a na nju došao Fidel Castro, stvari su se, u slučaju Kube, počele mijenjati.
Nakon učvršćivanja vlasti Castro je poduzeo niz radikalnih privrednih reformi koje su bile u direktnom sukobu s američkim ekonomskimm interesima i interesima kubanske srednje klase koja je uglavnom bila proamerički orijentirana.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća Castro je uspostavio bliske veze sa SSSR-om.To je bio povod za provođenje invazije u Zaljevu svinja 17. aprila 1961. godine. Ova vojna akcija je završila katastrofalno po SAD, ali je jasno pokazala na kakve je mjere SAD, za vrijeme vladavine Johna F. Kennedyja, bila spremna kako bi srušila Castra.
Američko-kubanski odnosi nastavili su se pogoršavati kada su Amerikanci 1962. otkrili da je Sovjetski Savez na Kubi postavio svoje balističke projektile dalekog dometa i time praktično imao cijele Sjedinjene Države “na dlanu”.
John F. Kennedy je tada uveo pomorsku blokadu Kube kako bi prisilio Nikitu Hruščova na povlačenje sovjetskih projektila s Kube.
Dva mjeseca nakon toga, 27. aprila 1963. godine, Castro je prvi put posjetio SSSR.
Ova fotografija je snimljena tokom Castrovog 40-dnevnog boravka u SSSR-u, na sastanku sa Nikitom Hruščovom. Castro je nosio dva Rolex sata i zapalio kubansku cigaretu ispred portreta Karla Marxa u Kremlju.
U to vrijeme satovi nisu bili statusni simbol, pa mnogi smatraju da je Castro nosio dva Rolexa da bi istovremeno pratio lokalno vrijeme na Kubi i Moskvi.
Neverbalni govor tijela na ovoj fotografiji je fascinantan. Svi gledaju u Castra i njegovu kubansku cigaretu i smiješe se sa rukama na stolu, a tri muškarca koja stoje ispod Marxovog portreta držali su ruke na leđima.
Ova fotografija je tada bila cenzurisana, a u javnost je dospjela nakon pada Sovjetskog saveza.
Tokom posjete Castro je posjetio više ruskih gradova, tvornica, vojne baze, nuklearnu podmornicu, šeto je Moskovom bez zaštitara i razgovarao i sa građanima.
Ubrzo nakon toga uslijetile su godine hladnog rata između Kube i SAD-a.
Castro je rođen na Kubi 13. augusta 1926. (prema nekim izvorima 1927.). 1950. godine doktorirao je pravo na Univerzitetu u Havani.
1979. godine Castro je izabran za vođu Pokreta nesvrstanih.
Nakon što je kasnih 1980.-ih SSSR počeo sprovoditi niz socijalnih i ekonomskih reformi Castro je oštro kritizirao takve eksperimente s kapitalizmom i zaključio da na Kubi nema potrebe za sličnim reformama.
Bio je na čelu Kube od 1959. do 2006. godine i bit će upamćen kao jedan od najdugovječnijih lidera.