VIJESTI.BA: Na početku smo 2017. godine. Kakva su Vam očekivanja kada govorimo o radu Parlamenta u ovog godini, ali i političkim prilikama u BiH?
MAGAZINOVIĆ: Jedna stvar je ono što ja želim, a druga je to što očekujem i šta smatram da će biti u narednom periodu. Želim mnogo odgovorniju i efikasniju izvršnu vlast koja predlaže zakone Parlamentu, a ne da poslanici izmišljaju zakone i inicijative, te da time pune dnevni red. Nažalost, mislim da se to neće desiti u 2017. godini i da će ogledalo Parlamenta zapravo braniti sami parlamentarci koji će i dalje biti predlagači većeg broja materijala koji se nalaze na dnevnom redu.
Što se tiče ukupnog stanja u BiH u godini koja je pred nama, iako 2017. nije izborna godina, očito je da su neki politički akteri odabrali da krenu u kampanju za 2018. ranije nego što je to uobičajno. Smatram da ćemo i u ovoj godini imati neke elemente priprema za izbornu kampanju, posebno u drugom dijelu 2017.
To se ne odnosi samo na opoziciju, već i na odnose unutar pozicionih stranaka. Očigledno je da odnosi SDA i SBB neće moći više ići onako kako to smisle iz SDA, kao veće stranke, i smatraju da će ih ljudi bespogovorno slijediti.
VIJESTI.BA: U očigledno komplikovanim političkim odnosima, vjerujete li da će postojeća parlamentarna većina na državnom nivou dočekati kraj mandata?
MAGAZINOVIĆ: Smatram da će većina u ovom ili sličnom obliku dočekati 2018. godinu. Smatram da će Savez za promjene dočekati kraj mandata, kao savez koji je dio parlamentarne većine i da SNSD neće ući u parlamentarnu većinu.
S druge strane, vjerujem da će ljudi koji su nezadovoljni svojim statusom i položajem u SDA, u okviru frakcije koju su formirali, nastaviti podržavati, ako ne javno, onda barem kroz glasanje, parlamentarnu većinu. U tom smislu, ne vidim neku veliku mogućnost promjene parlamentarne većine.
No, za pretpostaviti je da će sve to biti jako nestabilno, te da će pojedinci, posebno unutar SDA, pokušati uvećati vrijednost svog glasa unutar Parlamenta, a samim tim i tražiti neke beneficije za sebe.
VIJESTI.BA: Nedavno ste naglasili da opozicija mora sačuvati državu BiH do 2018. godine. Šta je značila ova poruka?
MAGAZINOVIĆ: U 2017. godini očekujem još jedan pokušaj Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, da presudu Sejdić – Finci, sa svojim partnerima implementira na način kako je on zamislio da bi to trebalo. Kako vrijeme prolazi, sve sam sigurniji u informacije koje dolaze iz vladajućeg bloka da je dogovor o implementaciji ove presude i o pitanju Izbornog zakona bio postignut, te da je SDA u posljednji trenutak izašla iz tog dogovora, vjerovatno svjesna političke cijene koji bi za to platili.
Vjerujem da će u 2017. biti još jedan pokušaj da se taj dogovor implementira. Kada kažem da opozicija mora sačuvati državu do 2018. godine, upravo mislim da se mora spriječiti implementacija presude Sejdić – Finci na način da se u implementaciji zaborave i Sejdić i Finci, a da se u prvi plan stavi Dragan Čović, te da se moraju spriječiti izmjene Izbornog zakona, koje će za svoj sadržaj imati sve osim onoga što bi trebalo da sadrže. Prema mom mišljenju, one bi trebalo da odgovorne na pitanje kako spriječiti izbornu krađu, jer smo sve više svjesni da se izbori kod nas određuju količinom novca prikupljenog za kupovinu glasova, a ne kampanjama, odnosno da rezultate izbora određuju brojači, a ne glasači.
Kao treći element državnosti, za mene je jako važna sudbina Mostara. Sve ono što se može dešavati u Mostaru reflektovaće se na državu u cjelini. Zbog toga smatram da je možda i najveći prioritet upravo održavanje izbora u Mostaru. Opozicija i svi oni koji su dobronamjerni prema Mostaru treba da se okupe oko ideje održavanje izbora u ovom gradu i da konačno osnovini SDA i HDZ, koja više i ne krije namjeru o podjeli grada, kaže da to ne može.
VIJESTI.BA: Prepoznajete li u opoziciji, dobronamjernim građanima, nevladinom sektoru, dovoljno snage da se suprotstave osovini koja želi podjelu Mostara?
MAGAZINOVIĆ: Jedan broj političkih aktera i nevladinih organizacija, te pojedinaca, u posljednje vrijeme zajednički promišlja i dogovara buduće aktivnosti, što vidim kao vrlo pozitivan iskorak. Pri tome, političke partije pokazuju svoju otvorenost, ali i svi ostali svoju zainteresovanost da ne budu posmatrači, nego direktni akteri. Prema mom mišljenju, to je recept za uspijeh.
VIJESTI.BA: Kada govorimo o okrupnjavanju ljevice u BiH, je li, prema Vašem mišljenju, bolje za BiH i za njih same da se stranke ujedinje u jednu političku grupu ili da stvore blok koji će biti protivteža nacionalnim strankama?
MAGAZINOVIĆ: Ja nisam zagovornik ujedinjenja ljevice po svaku cijenu, odnosno ujedinjenja ljevice da bi ona bila ujedinjena i da je to kraj priče. Takođe, nisam ni zagovornik formiranja milion malih stranaka gdje će pojedinci biti predsjednici, pa će kao takvi doći u ujedinjenu ljevicu, što im je valjda politički profitabilnije, trasirajući sebi put za ispunjenje ličnih ambicija.
Ja sam zagovornik principa ujedinjenja oko ideje. Pri tome, nije mi bitno da li neko dolazi iz velike ili male političke partije, bitno je da vjeruje u tu priču i da je spreman jako puno vremena posvetiti tom pitanju. Ujedinjenje ljevice bez toga da tom pokretu pristupaju ljudi iz nevladinog sektora, te nezavisni intelektualci, za mene je gubljenje vremena.
Razgovarala: Nevena Ćosić