U Izvještaju o zdravstvenom stanju stanovništva u Zeničko – dobojskom kantonu, koji je prezentiran zastupnicima u Skupštini ovog kantona, navedeno je da su ustanove registrovale 1.888 novooboljelih od raznih vrsta karcinoma samo u 2012. godini!
To znači da je više od 0,5 posto stanovništva ovog kantona oboljelo od neke vrste raka. Ako se zna da većina oboljenja ne bude otkrivena u ranoj fazi, te da je precizan broj umrlih od karcinoma nepoznat, jer se ne vode takve evidencije, podatak je to koji bi trebao podići cjelokupnu javnost i sve institucije. Ovako, završilo se na godišnjem izvještaju nadležnog ministarstva. Kako ističe ministrica zdravstva Senka Balorda (SDP), porast akutnih i hroničnih oboljenja disajnih organa je takođe u porastu, te je sigurno da se ovo stanje može povezati sa rastom aerozagađenja u centrima teške industrije.
– Što se tiče malignih oboljenja, najviše ih je bronhija i pluća, zatim i karcinoma sistema za varenje, debelog crijeva i dojke. Po gradovima, najviše oboljelih je u centrima industrije, Zenici, Kaknju, Maglaju i Zavidovićima, što je dokaz da je zagađenje jedan od bitnih rizikofaktora za oboljenja, smatra Balorda. Po mišljenju Haruna Drljevića, predsjednika federalne Ljekarske komore, problem nemogućnosti direktnog povezivanja uticaja zagađenja sredine sa oboljenjima je „do javnih zdravstvenih službi“.
– Zavod za javno zdravstvo se ovdje pojavljuje isključivo kao statistička institucija, a ne servis građanima, koji treba da ih upozori na negativna dejstva određenih polutanata na zdravlje, ističe Drljević. U Izvještaju o zdravstvenom stanju stanovništva navedeni su parametri zagađenja u gradskim sredinama. Međutim, pošto u ZDK nema akreditovanih laboratorija, koje analiziraju pokazatelje zagađenja ti podaci nisu naučno mjerljivi. Ipak, građanima ne trebaju akreditovane laboratorije, ni naučni dokazi da znaju šta je uzrok oboljenja.
– Jednim od istraživanja koje sam radila zajedno s drugim kolegama, pokazalo se da je uticaj zagađenja iz industrijskih pogona veći na zdravlje ljudi u okruženju, nego na radnike u tim fabrikama, jer su uslovi rada bolji od uslova života u takvoj sredini, navodi Balorda.
Nažalost, jedina smo država u Evropi koja nema kontinuiranog programa prevencije karcinoma, prije svega karcinoma dojke, iako je dokazano da je izlječiv u ogromnom procentu, samo ako se otkrije na vrijeme, redovnim pregledom. Uz sve to, dok u Evropskoj uniji 362 ljekara liječi stotinu hiljada stanovnika, u ZDK je taj broj dvostruko manji.
Zenicablog/Visoko.co.ba