Isključenje struje u pogonima i objektima visočkog KTK vrhunac je krize u kojoj već godinama funkcionira to preduzeće. Pregovori uprave i nadležnih u Elektrodistribuciji ne idu u pravom smjeru. Prema posljednjim informacijama, upitno je hoće li struja uskoro biti uključena. Zbog toga je upitna i realizacija ranije ugovorenih lon poslova u Fabrici obuće Goruša i angažman oko 200 radnika. Većinski vlasnik Kombinata je Vlada Federacije, a ovo preduzeće još je jedan primjer katastrofalnog odnosa vlasti prema imovini čiji je titular.
Uglavnom prazne proizvodne hale i radnici pred kapijom već godinama su slika visočkog KTK, nekada vodećeg kožarsko-tekstilnog kombinata. Okosnica visočke privrede je na izdisaju, izuzev objekata koje pod najam koriste druge firme – u KTK-u radi tek nekoliko pogona.
Čini se da je ovo i svačije i ničije. Ko god je ušao mislio je da je to njegovo i da može se ponašati kako hoće, kaže Rašid Dedić, predsjednik Sindikata KTK Visoko.
Većinski vlasnik Kombinata je Vlada Federacije, iako je prema zvaničnim podacima Komisije za vrijednosne papire 67% kapitala ovog preduzeća upisano na ZDK. Naime, upravljanje tim kapitalom, zbog interesa za privredu Federacije, preneseno je u nadležnost Vlade Federacije, iako se o tome nikada nisu očitovale i kantonalne vlasti.
U ovom slučaju trebala bi Vlada ZDK-a donijeti odluku da te svoje dionice, odnosno vrijednost kapitala, ustupa Vladi Federacije, odnosno Ageniciji za privatizaciju Federacije. Međutim, nikad Skupština ZDK-a takvu odluku nije donijela, tvrdi Asmir Hodžić, bivši v.d. direktor KTK Visoko.
Upitno je da li bi stanje u KTK bilo drugačije da je to preduzeće i faktički u vlasništvu ZDK-a, no činjenica je da su brojni pokušaji federalnih vlasti da se imovina KTK privatizira ostajali bez uspjeha. U odnosu na početni bilans, vrijednost kapitala u KTK u međuvremenu je umanjena za desetine miliona maraka.
Zbog toga smo najavljivali i tužbu protiv resornog ministarstva i Vlade i Nadzornog jer mislimo da su oni ti koji su najodgovorniji što je ovakva situacija, naglašava Eniz Babić, sekretar Sindikata KTK Visoko.
Od svojevremeno nekoliko hiljada na evidenciji uposlenih u KTK sada je oko 500 radnika, a stvarno je angažirana tek polovica.
Radnici KTK nemaju povezan radni staž 13 godina, radnička potraživanja premašuju sedam miliona KM po osnovu neisplaćenih plata, nemaju zdravstvenog osiguranja već duži niz godina, kaže Ramiz Omanović, predsjednik Granskog sindikata tekstila kože i obuće FBiH.
Visočki KTK još je jedan primjer katastrofalnog odnosa vlasti prema imovini čiji je titular. Imovina tog preduzeća je pod hipotekom zbog dugovanja Poreznoj upravi i bankama ili je predmet namirenja po pravosnažnim sudskim presudama radnika. Sve su to i potencijalni pokretači stečaja u KTK. Ako se do tada niko od njih ne odluči za pokretanje tog postupka, političari koji su kumovali ovom stanju će u izbornoj godini koja slijedi nuditi neke nove programe restrukturiranja i spašavanja posrnulog giganta.
federalna.ba/Gordana Ristović-Muslija/Visoko.co.ba