Sead Lisak, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, u razgovoru za “Dnevni avaz” kazao je da je Bosni i Hercegovini hitno potreban mehanizam kojim će biti omogućena kontrola istinitosti navoda u imovinskim kartonima izabranih i imenovanih zvaničnika.
Evropska praksa
Komentirajući saznanja “Dnevnog avaza” da će Evropska unija (EU) u procesu pridruživanja, i to pri provedbi poglavlja 23. i 24., tražiti od BiH da utvrdi koju imovinu političari imaju van granica BiH, na šta je vijest stigla iz crnogorske Komisije za sprečavanje sukoba interesa, Lisak kaže da se BiH treba pripremiti za takvu zadaću.
– Agencija na čijem sam ja čelu nema zakonsko uporište za takve poslove, ali definitivno bi trebalo pojačati ovlasti CIK-a vezano uz provedbu Zakona o sukobu interesa ili formirati komisiju za sprečavanje sukoba interesa, poput one u Crnoj Gori, koja će sve to moći operativno provjeravati – kaže Lisak, dodajući da je evropska praksa da zvaničnici imovinske kartone dostavljaju prije, ali i poslije preuzimanja određenog mandata.
Uprkos tome što trenutna zakonska rješenja u BiH ograničavaju mogućnost provjere i tačnog utvrđivanja imovine bh. političara, osim one koju posjeduju predsjedavajući i ministri u Vijeću ministara, čije imovinske kartone provjerava Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Lisak smatra da, u slučaju zloupotreba, ipak postoji mogućnost provedbe određenih sankcija.
Naći načina
– Trebalo bi naći načina da se provede barem administrativna provjera istinitosti imovinskih kartona i ako bi bilo utvrđeno počinjenje krivičnog djela iz oblasti pranja novca, onda bi takve slučajeve mogao preuzeti Finansijsko-obavještajni odjel SIPA-e – kaže Lisak.
Podsjećamo, Komisija za sprečavanje sukoba interesa Crne Gore nedavno je pozvala na saradnju Komisiju za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS, predlažući razmjenu informacija o imovini političara iz manjeg bh. entiteta u Crnoj Gori i obrnuto. Predsjednica Komisije iz RS Obrenka Slijepčević potvrdila je za “Avaz” da je prihvatila poziv za sastanak koji joj je upućen iz Crne Gore.
Planska blokada
Lisak ističe da je 2009. godine, kada je usvajan prijedlog Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, unaprijed blokirana operativnost te agencije.
– Tada je bilo predloženo da će Agencija propisivati jedinstvenu metodologiju za prikupljanje podataka o imovinskom stanju javnih službenika te vršiti službenu provjeru nad imovinskim stanjem javnih službenika. Ali, tadašnja vlast, bojeći se vjerovatno da će Agencija “ne dao Bog” postati operativna, to nije prihvatila i taj dio je izbrisan iz prijedloga – kaže Lisak.
Avaz/Visoko.co.ba