Pa ljudi moji je li dosta više? Pa ima li više smisla, pa zašto? Eto, mislim što vam to treba, ima li imalo mjere i u čemu? Dajte ba malo ljudi, odmorite, popijte neki čaj za smirenje, opuštanje, šta vam je boni? Neka malo ba! De malo odmorite više, šta ste se pomamili, šta ste se prepali? Popijte lijehu lexaurina, zapalite džoint, daj se malo smirite, šta je, šta ste se?
Gledao onaj spot sa djecom u promociji popisa, nadolazečeg nam svetog popisa, i na spotu troje djece reklamira Bošnjake. Hajde što su djeca iskorištena, ali što od djece napraviše staronje. Dvije curice zamotane, kao šatro pokrivene nane, piju kaHvu, kad ulijeće brOco, ljut brOco, što mu je neko rekao da je Bosanac, a ne Bošnjak. One curice nane se ibrete, a on ljut i onda on ljutito sugeriše da se treba izjasniti kao Bošnjak. Ja ostadoh u čudu nakon što se promotivni spot završio, kontam da nije neka skrivena kamera, s obzirom da imam oštar stav po pitanju popisa, kad ono nije, ono stvarno.
U čemu je fol? Nije u djeci, jer neko će to shvatiti kao nešto simpatično, neko neozbiljno, neko ozbiljno, a neko preozbiljno. Neko će sve to ismijavati, a neko će se sažaliti nad djecom, što im pometaju nevino djetinjstvo i trpaju ih u tor nacionalnog marketinga. Fol je u nedoraslom, nezrelom, neprofesionalnom, neiskusnom pristupu formiranju nacije u 21. vijeku. Nemaju kompleksaši mjeru, ništa nije sveto, ni djeca, ni džamija, ništa, samo daj da se cilj ostvari, da ih je najviše. Šta se bojite, najviše vas je i to je problem. Da vas je manje, možda bi bili kao Šošoni složniji ili pak ne, sve je moguće kada ste u pitanju vi. Ne bojte se, najviše vas je, i neka je i treba tako, nek se zna, da je najviše Bošnjaka.
Komplikovano,ali može komplikovanije
Kao i sve drugo kod nas, sve dolazi u pogrešno vrijeme, pa i ovaj popis. Imamo neustavni ustav, koji je u stvari Dejtonski sporazum, imamo nametnute nacionalne kategorije, tri veličanstvene, ostalo su ostali, manjine, imamo nedonešeni zakon o manjinama da se mogu kandidirati za ažbahasto predsjedništvo, imamo stanje u državi koje je po nekim stvarima organizacijske prirode ravno onom u Haitiju, a tamo zemljotres satrao državu i na svim ovim nedorečenostima, se organizira popis. Zašto komplikovano, kad može još komplikovanije.
Jednom prilikom, prije nekoliko godina, u ranim 2000-im, jedan moj dobar jaran, u vrijeme božičnih blagdana, kaže meni na kafi: “Kakav je ovo ba cirkus, gdje god na TV okrenem, Djeda Mraz, okrenem na vijesti, Djeda Mraz, okrenem na sport, nakav skija kao Djeda Mraz, okrenem na MTV, nakav pjeva kao Djeda Mraz, okrenem na dječiji kanal i tamo Djeda Mraz crtani, okrenem na onaj Spice bezobrazni, kad Djeda Mraz opći sexualno?“. Smijeh je prekinuo njegovo izlaganje, uz zaključak da je komercijalizacija uzela maha u svim segmentima života. Evo to isto rade i sa Dedom Bošnjom, iako ga još nema, odnosno imaju neke promotivne finte, ali mislim da bi najbolje bilo da naprave Dedu Bošnju i da on reklamira bošnjaštvo i ljude nagovara netom prije popisa da se izjasne kao Bošnjaci, a ne kao Srbi i Hrvati ili ne daj Bože odvratni Bosanci, striktno nacionalo torovski, jer nacije na nivou zemlje ili države, nema, more bit bidne, ali više će biti da je poslije ovog popisa više nikad ne bidne.
Dedo Bošnjo, čikica sa malim trbuščićem, francuskom kapicom na glavi, mala sijeda bradica, pantole na peglu, prsluk, košuljica, mestve na nogama, u jednom džepu je Drina sa malim čibukom protiv nikotina, u drugom je tespih, u trećem je lostić od lota, u četvrtom je sitni novac, što za unuke, što za ostale sitne potrepštine, lagani hod, ruke na leđima. Meni kad bi ovaj Dedo Bošnjo došao na vrata da me nagovori da se izjasnim kao Bošnjak, velike su šanse da bi me smekšao i da bi možda postao Bošnjak preko popisa. Najbolji kandidat za utjelovljenje Dede Bošnje, po mom ukusu, bi bio bivši reis Mustafa, ne bi mu trebalo puno vremena za prilagodbu, shvatanje i utjelovljenje ovog simpatičnog lika.
Zamišljam Dedu Bošnju, upalim TV, prvi kanal BHT1, Dedo Bošnjo sjedi pored cure što vodi dnevnik i govori joj da odmah pročita vijesti o penzijama, da preskoči ono ostalo, nek to kasnije pročita. Okrenem na CNN, Dedo Bošnjo stoji pored reportera u Siriji i konstatuje da je tamo slično kao kod nas, samo kod nas se mi nismo ovako između sebe marisali, osim u Krajini i viče Dedo Bošnjo za tu situaciju u Siriji, Allah selamet. Vrti glavom zabrinut. Okrenem na Al Jazeeru, kad Dedo Bošnjo priča iz studija sa dedicama iz Beograda i Zagreba o njihovim penzijama i problemima, uleti mu u program urednik, kaže mu Dedo Bošnjo da se ne petlja, da je nekulturan što starijem svijetu upada u riječ i posavjetuje ga da ide malo zapaliti i popiti kafu jednu, da malo umiri. Okrenem na Discovery, kad Dedo Bošnjo pored ono Bear Grylsa, što preživljava sve i svašta i viče mu Dedo, dragi sine, što piješ tu pišaku od slona, kad možeš k'o čovjek od kamermana uzeti plaha soka, eno mu u termoski, sad ja pio isto, fin brate, haman ko mevludsko šerbe. Okrenem na History Chanel, kad Dedo Bošnjo priča kako je bilo kad je on bio mlad, kako se išlo na korzo, ašikovalo se, išlo se na kupanje, pa na radne akcije, a sad mlade možeš samo natjerati da idu na kafu i laprdaju bez veze. Okrenem na FACE TV, kad Dedo Bošnjo se tovari Senadu kako previše napada Tihića, kaže mu nemoj ga toliko bihuzuriti, Sule je bio u logoru, nije njemu lahko, belaj je to sine dragi. Okrenem na Eurosport, kad Dedo Bošnjo komentariše utakmicu i kaže da igrač mora znati prebaciti loptu na drugu stranu ,ako hoće da je igrač, i da ne drži loptu kod sebe od jednog do drugog Bajrama, već da doda do sebe prvom, da ne komplikuje previše. Okrenem na onaj kanal o kuhanju, kad Dedo Bošnjo pokazuje Jamie Oliveru kako da napravi čimbur i kad Jamie krene da mu pomogne, kaže mu Dedo, ne diraj, gledaj i uči, ne petljaj se u šta ne znaš, zelen si ti dijete drago još. Nemam onog bezobraznog kanala, ali mislim da Dedo Bošnjo nije tamo na njemu, jer nije to za njega, to je za ovu modernu mlađariju, što su se nakotili bez odgoja, matere i babe im dale sve i sad djeca lete k'o mahnita.
Budi Bošnjak
Eto, zar ne bi bilo predobro kada bi ovako jedan dobri Dedo Bošnjo pozivao ljude u Bošnjaštvo, bez opterečenja, bez politike, bez uplitanja u sve sfere i bez miješanja emocija i kompleksa. Ide Dedo Bošnjo od vrata do vrata, polako, bez srkleta, fino uđe u kuću, sjedne na neku stolicu koja nije plaho niska, da ga leđa ne uhvate, priupita kako su ukućani i onda pita šta smo kontali za popis, kako da se izjasnimo. Bilo koji odgovor da mu damo, koji nije po njegovoj volji, on bi odgovarao u stilu, mani dijete drago, nemoj bit’ mahnit, mani se ćorava posla, neka dijete drago polako, da ti Dedo fino kaže, ima Dedo Bošnjo godina, prošao sam ja svašta, i Austriju, i Švabe, i komuniste, i evo sada nacionaliste, i slušaj svog Dedu drago dijete, budi Bošnjak, jer je to sada ispravno, nemoj bezveze izmišljati tamo neke Bosance, kakvi sine Bosanci, to su miješani brakovi, gluho bilo, to su ovi novi što ih niko ne priznaje, pusti ti sine Bosance, to su ti crne ovce Bosne i Hercegovine, oni hoće da umanje broj Bošnjaka, da bude više Srba od nas u BiH, gluho bilo, pa da se Srbi više pitaju od nas, isto kao što je nas uvijek više od Hrvata, pa se vazda više pitamo od njih. U pamet dijete drago, plaho je opasno ako se nekako drugačije izjasniš, osim kao Bošnjak. Mani se ćorava posla, ne budi mahnit, budi Bošnjak, nije više ni bitan popis, ali budi sine Bošnjak, pa sve drugo onda.
Dobar je Dedo Bošnjo čovjek, brine se o mladim, o djeci, da na zalutaju u Bosance, već u Bošnjake, da znaju da im je mjesto na 26% teritorije na kojoj žive Bošnjaci unutar dejtonske paradržave BiH, i zna Dedo da su Amerikanci budale, što se zovu Američki indijanci, Američki afrikanci, Američki hispanoamerikanci, Američki latini, i tako dalje. Budale su Amerikanci, jer da se zovu samo po unutrašnjoj i pozadinskoj naciji, svako bi htio u Americi po komadić zemlje, da bude svoj na svome, da je u većini, da su drugi u manjini, i da se malo pitaju, odnosno nikako, jer šta se ima ko pitati ako je manjina, iako ih je manje, automatski znači da su manje pametni. Brine se Dedo Bošnjo da Bošnjaci ne ostanu ponovo bez nacije, kakve takve, jer kroz historiju, taman Bošnje usvoje neku novu naciju, da im bude bolje, kad ono promjena vlasti, i sad su skontali, hajmo mi biti Bošnjaci, jer smo vazda bili, i to je najbolje pokriće, uzmi najstarije i vadi se na to.
Zna Dedo Bošnjo da je to sve politika, propaganda, da Bošnjaci žive lažno i loše, da su na margini društva iako su većina, da će poslije popisa bez obzira na sve, biti najviše Bošnjaka, i da će sve pasti u zaborav pred izbore, kada će se ti isti Bošnjaci podsjećati da oni znaju, i da su oni snaga koja puni budžet za njegove korisnike, Bošnjake, koji lijepo žive i u koje mali Bošnjaci gledaju kao u ikone, i sanjaju da će i oni kao mali, jednom živjeti kao veliki, i da ih neće biti ni mala Bošnjačka briga na druge male, koji ostanu u tom akvarijumu Bošnjakluka.
Razumijem ja naš svijet, ali ne vidim izlaz iz živog blata u koji je upalo naše društvo, sa našim narodom, koji kao da je izašao iz onog doba kada je Rimski Cezar naredio parolu, hljeba i igara, da se mase zabave i zaborave da razmišljaju o stanju u kojem žive. Moderni Bošnjački Cezar, bi trebao reći malo dužu parolu, recimo: hljeba, igara, pive, kafe, cigara, kladionice, farmi, sapunica, trača, mahalanja, štela, bahilanja, licemjeranja, varanja, laganja, uvlačenja, žmirenja, zaglupljivanja, odustajanja.
Dedo Bošnjo bi mogao utjeloviti Bošnjačkog Cezara, da izađe pred ljude, i kaže, tiše malo, ne galami, vidiš da hoću da vam nešto kažem, važno je, de se malo umirite djeco draga, zaboljet će me glava od vašeg urlikanja. I kaže njima Dedo Bošnjo, djeco draga, vidjeli ste onaj spot sa djecom koja propagiraju Bošnjaštvo, kome god je naumpalo da djeca to reklamiraju, je stvarno mahnit. Pusti djecu nek se igraju, ufatite se posla vi koji ste stariji, manite se djece. Evo ja sam stari Dedo i Bošnjo, nisam neki akademik, nisu našli akademika da vam priča priče o historiji Bošnjaka, kako su Bošnjaci bili ovdje prije Bosanaca, i muslimana, i svih ostalih, i kako su to bile dobri Bošnjani, a ne glupi Bosanci i još gluplji Bošnjaci. Kako su ti dobri Bošnjani bili stvarno dobri, živjeli su mirnim, skromnim životom, imali i svoje pismo, poštovali sebe i svoju zemlju. Kako su ih razne sile okupirale, tako su i oni prihvatali ono što im je godilo i odgovaralo, pa su jedni otišli u kršćane, a drugi u muslimane, pa imamo dobre franjevce i dobre stare muslimane, što sačuvaše islam kroz stoljeća. Ono što su Bošnjani muslimani sačuvali od islama, Bošnje su satrali za deset godina i limitirali islam na Bajram, džumu, tespih na retrovizoru, Kur'an na ormaru, nešta crveno naučeno oko ruke beba.
Od Kulina bana do ovih dana
Sav onaj dobri Bošnjanski mentalitet, Bošnjaci su satrali u političkom pluralizmu, u afirmacijskoj nacionalnoj borbi protiv drugih nacionalnih mutanata, u kojem se bespoštedno bore za vlast, da jedni drugima uzmu i okaljaju čast i da su uvijek gornji, a neko vazda donji. Moj savjet za popis je sljedeči:
Bošnjaci, budite ono što jeste, ako znate šta ste, ako ne znate, pitajte Dedu Bošnju, on će vam natenane pojasniti. Od Kulina bana do ovih dana, kako ste bili svašta i sada opet nemamo ništa. Čuvajte se Bošnje da ne padnete pod uticaj političara, jer ovo je njihova utakmica, oni moraju pobjediti, vi igrate za njih, utakmice izbora, vlasti, popisa. Budite dobri Bošnjani, a ne glupi, aljkavi, nedorečeni, zavidni Bošnjaci. Nemojte maltretirati druge ljude koje vi smatrate da se moraju izjasniti kao Bošnjaci, jer i oni imaju svoje razloge što žele biti nešto drugo, Bosanci, muslimani, džedaj ratnici, klocovi, manjine, neki ne žele da budu dio Bošnjaka jer im se taj koncept ne sviđa ili ih aljkavi, gladni i bezobrazno licemjerni Bošnjaci odbijaju od te nove etničke skupine. Poradite na sebi, na svojim političarima, na svojim vođama svih vrsta, pa će i drugi ljudi poželjeti da budu dio Bošnjaka. Ne bojte se, bit će vas najviše i bez ostalih, nema sekirancije. ‘ta će Srbi na popisu!